Prema podacima ankete o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, tijekom 2024. godine u Bosni i Hercegovini je bilo zaposleno 1.235.000 osoba. Od tog broja, najveći udio činili su radnici u dobi od 25 do 49 godina, kojih je bilo 66,1%.
Starosna skupina od 50 do 64 godine obuhvatila je 27,6% zaposlenih, dok su mladi od 15 do 24 godine činili 4,8% ukupne radne snage.
Zanimljiv podatak je da je 1,5% zaposlenih, odnosno 18.525 osoba, imalo 65 ili više godina, što znači da su, unatoč ispunjenim uvjetima za mirovinu, nastavili raditi.
To ukazuje na određene ekonomske i društvene faktore koji utječu na odluku umirovljenika da ostanu aktivni na tržištu rada.
Da je sve veći broj onih koji se odlučuju raditi nakon 65. rođendana, potvrđuju i podaci Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, piše Večernji list.
Naime, zakoni o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su trenutačno na snazi u oba bh. entiteta daju mogućnost da osobe koje su stekle uvjete za starosnu mirovinu, uz status umirovljenika, mogu nastaviti raditi.
Zbog niskih mirovina, ali i nedostatka kadrova, iz godine u godinu raste broj onih koji koriste tu mogućnost. U Republici Srpskoj to je pravo omogućeno 2013. godine i tada su status osiguranika i umirovljenika u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za MIO RS-a.
Tri godine poslije taj se broj utrostručio, da bi na kraju 2023. godine bio čak 8053.
Broj umirovljenika koji se, uz to što primaju mirovinu, vraćaju na posao, raste i u Federaciji BiH, ali je u ovom bh. entitetu ova mogućnost uvedena nekoliko godina poslije.
Izmjenama zakona od prošle godine, uz umirovljenike koji primaju obiteljsku mirovinu, raditi i primati mirovinu ne mogu ni korisnici invalidskih mirovina.
Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika u Bosni i Hercegovini najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva – liječnici, odvjetnici…
Bosna i Hercegovina nije iznimka po tom pitanju, a u odnosu na ostale zemlje Starog kontinenta broj zaposlenih umirovljenika još uvijek je mali.
Podaci Eurostata pokazuju da 13 posto ispitanika u Europskoj uniji nastavlja raditi nakon što ode u mirovinu, od čega polovina ostaje raditi poslove s kojih je otišla u mirovinu. Po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi i nakon odlaska u mirovinu prednjače baltičke zemlje.
U Estoniji u mirovini radi čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 posto, u Litvi 43,7 posto, dok ih, kada je u pitanju Europska unija, najmanje radi u Rumunjskoj – tek 1,7 posto ili Grčkoj – 4,2 posto.
U Hrvatskoj, prema podacima Eurostata iz 2023. godine, radi 5 posto umirovljenika, međutim, taj broj svake godine raste.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2022. godine na pola radnog vremena radilo je 23.000 građana u mirovini, lani ih je bilo 33.000, dok je, prema podacima iz veljače ove godine, više od 36.000 građana koji su u mirovini tražili neki posao kojim nastoje zaraditi još koji euro kako bi lakše živjeli.
Najviše je zaposlenih umirovljenika u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija.
Umirovljenici se u Hrvatskoj najčešće zapošljavaju u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5563), zatim u sektoru trgovine (5000), prerađivačkoj industriji (3922), građevinarstvu (3567) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, gdje radi nešto više od 3000 umirovljenika.
Podaci Atlasa liječništva kažu da 717 liječnika radi iako je u mirovini, a zaposlen je i 2741 liječnik stariji od 60 godina, što je 16 posto od ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj.
Vrisak.info
