Zloupotreba alkohola, opojnih sredstava te raznih psihoaktivnih supstancija u porastu je među maloljetničkom populacijom u BiH i često se javlja kao reakcija na nepovoljne životne okolnosti, nizak prag samopouzdanja, osjećaj nesigurnosti, ali i kao potreba za eksperimentiranjem i dokazivanjem.
Stručnjaci smatraju kako ulogu zaštitnog čimbenika u prevenciji rizičnih ponašanja adolescenata i razvoja ovisnosti ima obitelj koja predstavlja štit, ali i sama zajednica u kojoj mladi odrastaju. Međutim, obitelj može biti i najveći faktor rizika za upotrebu psihoaktivnih supstancija.
Narkotici su u BiH sve dostupniji i jeftiniji. Dobna granica konzumenata sve je niža, a zlo narkomanije sve više prisutno. Vlada FBiH je krajem protekle godine prihvatila inicijativu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti za izradu strategije za prevenciju ovisnosti u FBiH.
Kaznena politika je blaga. Izrečene kazne više su preventivne nego represivne. Pošast modernog doba sve više uzima primat, a alarmantan je podatak da je u BiH zabilježen ovisnik o kokainu u dobi od samo 12 godina. Dok je za neke narkomanija tema o kojoj se nerado govori, za druge je unosan biznis. Narkotike u BiH koriste i djeca. Jedan takav slučaj zabilježen je i u Banjoj Luci. U Klinici za psihijatriju najmlađi ovisnik o kokainu ima samo 12 godina.
– Ništa novo – kazala je nedavno psihologinja Sonja Stančić.
– Narkomanija među adolescentima odavno je prisutna. Ovakav slučaj upućuje na preveliku količinu novca i preveliku količinu dostupnosti, odnosno slobodnog vremena, a zapravo tražimo uzrok u samoj obitelji – kako jedno dijete od 13 godina provodi vrijeme i može provoditi vrijeme da mu je dostupan kokain na takav način da postane i ovisnik o njemu – kaže Stančić.
Da su tinejdžeri najčešće korisnici narkotika, vrlo često se uvjeri i policija na terenu. Marihuana se najviše konzumira. Slijedi “speed”, a potom i kokain.
I to na mjestima poput dječjih igrališta, izletišta, ali i klubova. Mladi obično čekaju petak, kada skače konzumacija svih stimulansa.
Upotreba narkotika postala je “uobičajen” način zabave vikendom. Alarmantne podatke iznijeli su nedavno u SŽ-u.
Naime, u posljednjih pet godina, točnije od 2018. do 2023., čak 9312 osoba javilo se u Kliniku za probleme s ovisnošću, a recimo, 1991. na KCUS-u je bilo svega 45 ovisnika iz svih županija.
Kockanje iz godine u godinu postaje sve veći problem, raste broj uplatnih mjesta, a kockanju se odaju deseci tisuća građana, uključujući i veliki broj mladih osoba i srednjoškolaca.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem obavlja 12 gospodarskih društava, s ukupno 2027 aktivnih uplatnih mjesta. Procjenjuje se da je u BiH oko 50.000 patoloških kockara, a većina ih je počela kockati dok su bili maloljetnici. Problem su roditelji koji ne smatraju da je kockanje rizično ponašanje i odobravaju da njihova djeca odlaze u kladionice.
– Što je osoba mlađa kada počne kockati, u većem je riziku od razvoja ovisnosti. Posljedice do kojih dovodi kockanje kod maloljetnika su zanemarivanje školskih obveza, svih važnih aktivnosti u koje su bili uključeni, dugovi, depresija, sklonost suicidalnim mislima uslijed pritiska zbog gubitka novca i dugova, činjenje kaznenih djela, nasilno ponašanje, korištenje alkohola i drugih psihoaktivnih supstancija kako bi se smanjio stres i anksioznost, konflikti s nastavnicima, roditeljima – upozoravaju stručnjaci.
Uz drogu i kocku, tu je i alkohol, ovisnost koja je na ovim prostorima prisutna vjerojatno stoljećima, a uzima maha i kod djece. Naime, dok je u BiH tijekom prošle godine zabilježen rast broja ovisnika o alkoholu od približno 15%, sve je primjetniji trend opijanja među mladima, i to maloljetnicima.
Iako preciznih podataka o tome nema, ipak pojedina istraživanja, ali i praksa pokazali su da mladi u BiH u sve ranijoj dobi počinju eksperimentirati s alkoholom. Zabrinjavajući je podatak o broju djece koja su, prema podacima objavljenim u publikaciji “Socijalna zaštita u BiH u razdoblju od 2017. do 2022.”
Agencije za statistiku BiH, sklona uživanju alkoholnih pića. Prema evidencijama centara za socijalni rad diljem BiH, u dobi od 17 i 18 godina ih je 161, ali i 99 od 15 i 16 godina. Alkohol kao supstancija je društveno prihvatljiva pojava u našem društvu. Dakle, nešto što je prisutno, pristupačno i dostupno mladim ljudima.
U BiH u svakoj trgovini i kiosku mladi ljudi mogu kupiti alkoholne proizvode bez ikakve kontrole ili restrikcija prema onima koji su ovlašteni za prodaju takvih napitaka. Da je praksa prodaje alkohola maloljetnicima itekako prisutna, pokazali su i rezultati terenskog istraživanja CEM-a iz Travnika, koji su pokazali da je tijekom 2022. godine 99 trgovačkih objekata od 100 u 10 gradova u BiH prodalo alkohol maloljetnicima.
Vrisak.info
