Ako se nastavi postojeći demografski trend, udio Europljana u svijetu mogao bi pasti s trenutnih šest na četiri posto, izjavila je Hini potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
“Ako nastavimo ovim trendom rađati se i umirati, Europa će predstavljati samo četiri posto svjetskog stanovništva, što je zabrinjavajuće”, izjavila je za Hinu potpredsjednica za demografiju Šuica, koja je protekli vikend sudjelovala na Konferenciji o budućnosti Europe u Europskom parlamentu.
Konkretne mjere demografske obnove, naglasila je, “u nadležnosti su isključivo zemalja članica”.
Iako se bavi najviše mladima, a 2022. godina proglašena je Europskom godinom mladih, Šuica je kazala da se ne smije razgovarati samo o njima budući da se očekivani životni vijek produljuje.
“Znanje starijih ljudi i njihova ekspertiza i mudrost nam je potrebna, i međugeneracijska solidarnost je nešto što moramo njegovati”, kazala je.
“Do 2070. očekivana životna dob žena bit će prosječno 90, a muškaraca 86”
Do 2070. očekivana životna dob žena bit će prosječno 90 godina u odnosu na današnjih 83.7, a muškaraca 86 godina, dok je danas 78.2, stoji u Šuičinom izvješću na temelju kojega je nastala i Zelena knjiga o starenju.
Također, trideset posto europskog stanovništva bit će tada starije od 65 godina, u odnosu na dvadeset posto 2019. Njih 13 posto bit će starije od 80 godina, u odnosu na sadašnjih šest posto.
Radi izbjegavanja marginalizacije starih ljudi, budući da se životni vijek povećava, dob umirovljenja trebala bi ovisiti o zanimanju, a visina mirovine trebala bi biti iznad granice siromaštva, kaže se među ostalim u preporukama koje su u veljači u Dublinu donesene na panelu građana i građanki o temi “Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta”.
Što se tiče Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026., koji je predvidio ogroman novac, Šuica je dodala da će zadnji novac morati biti vraćen tek 2059., što govori o međugeneracijskoj solidarnosti.
Dodala je da se pametnom upotrebom regionalnih fondova i kohezijske politike može poboljšati život europskih stanovnika te navela podatak da je 80 posto europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, ali u njima živi samo trećina ukupnog europskog stanovništva, što se može preslikati i na Hrvatsku.
“To je ogroman potencijal za djecu i mlade i život, no nažalost tamo nema sadržaja, službi, nema vrtića, zdravstvene skrbi, infrastrukture, a iznad svega nema širokopojasnog interneta, koji je postao preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta. Nije više pitanje gdje se nalazite, nego jeste li dobro povezani”, zaključila je.
Vrisak.info
