Pred francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tjedan je bogat povijesnim sjećanjima i intenzivnom diplomacijom. Vrhunac je će biti u nedjelju velikim pariškim okupljanjem 60 svjetskih čelnika povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.
Američki predsjednik Donald Trump, ruski Vladimir Putin i brojni drugi šefovi država i vlada, među kojima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, očekuju se u Parizu 11. studenoga, na dan završetka Prvog svjetskog rata. Toga će dana biti održan i Pariški mirovni forum, inicijativa čiji je cilj poboljšati međunarodnu suradnju.
Simbol pomirenja
Macron će provesti tjedan posjećujući uzduž i poprijeko bojišta u sjevernoj i istočnoj Francuskoj, odajući tako počast stradalima u Velikom ratu u kojem je poginulo 1,4 milijuna Francuza.
Počeo je već u nedjelju u Strasbourgu na večernjoj svečanosti u katedrali u društvu njemačkog predsjednika Frankom-Walterom Steinmeierom.
Dvojica šefova država prisustvovali su koncertu u strasbourškoj katedrali na kojemu su izvedena djela njemačkoga kompozitora Ludwiga van Beethovena i francuskog skladatelja Claudea Debussyja. Obilježili su tako vraćanje pokrajine Alsace-Lorraine Francuskoj.
Ta pokrajina, danas simbol pomirenja između dviju država, postala je dio Njemačke nakon Francusko-pruskog rata 1871. Njezin povratak Francuskoj 1918. smatra se obnovom nacionalnog ponosa.
Macron i Steinmeier su prije točno godinu u planinskom području Vogezima blizu alzaškoga grada Colmara podsjetili na masovna stradanja u ratu 1914.-1918. prilikom otvorenja prvoga francusko-njemačkoga muzeja posvećenog milijunima vojnika koji su izgubili živote.
Odavanje počasti ‘crnoj vojsci’
Veliki dio četverogodišnjeg rata odvijao se na francuskom i belgijskom tlu: zemlja je još uvijek prošarana rovovima uz granice istočne Francuske s Njemačkom, Luksemburgom i Belgijom.
Predsjednik koji je trenutno na niskim razinama popularnosti, a oporba ga optužuje da je predsjednik bogatih i urbanih, provest će ovaj tjedan daleko od Pariza i drugih velikih francuskih središta.
Posjetit će negdašnja nezaobilazna ratišta poput Verduna, ali i ona na kojima dosad nije bio nijedan francuski šef države. Poput onog gdje je održana bitka za Morhange, u ponedjeljak, ili Eparges u utorak.
U srijedu će s kolegom iz Malija u Reimsu odati počast “crnoj vojsci” iz tadašnjih francuskih afričkih kolonija.
U petak će s britanskom premijerkom Theresom May biti u gradu Albertu kako bi odao počast britanskim vojnicima koji su poginuli u bici kod Somme, sudaru vojski s najvećim gubicima u Prvom svjetskom ratu.
Prije povratka u Pariz na središnju svečanost, u subotu će s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sudjelovati na zajedničkoj ceremoniji u šumi u blizini Compiègnea, gdje je u specijalnom vagonu potpisano primirje 11. studenoga 1918. između Njemačke i sila Antante.
Povijesna težina sukoba
Iako je rođen više od trideset godina nakon Drugog svjetskog rata, Macron vuče veze s prošlošću kako bi naglasio da ima svijest o povijesnoj težini sukoba čije su se bitke uvelike vodile na francuskom tlu.
Često naglašava kako je odrastao u Amiensu, gradu duboko pogođenom obama ratovima. Amiens leži na rijeci Somme, u istoimenom departmanu.
“Odrastao sam uz tisuće priča, sjećanja i tragova onog što Francuska duguje svojim saveznicima”, rekao je ranije ove godine tijekom posjeta Australiji, na susretu s rođacima ratnih veterana.
Velika svečanost podno Trijumfalnih vrata
Serija komemoracija završava u nedjelju 11. studenoga, kada će u Parizu biti održana velika svečanost podno Trijumfalnih vrata, na kojoj bi se okupljenim šefovima država i vlada trebao obratiti njihov domaćin, francuski predsjednik.
On bi trebao govoriti u 11 sati, točno u vrijeme kada je u njegovoj zemlji 11. studenoga 1918. objavljeno da je na snagu stupilo primirje. Kancelarki Merkel dat će prigodu da govori na otvaranju Foruma za mir koji će se održati istoga popodneva.
Hina
