Dok se u javnom prostoru najčešće govori o prosječnoj plaći, ekonomski analitičari sve češće upozoravaju da je za realno sagledavanje životnog standarda građana Bosne i Hercegovine mnogo važniji pokazatelj – medijalna plaća.
Riječ je o iznosu koji dijeli zaposlene na dvije jednake skupine: polovina radnika zarađuje manje, a polovina više od tog iznosa. Upravo zato medijan daje precizniju sliku stvarnih primanja većine stanovništva, piše Večernji list.
Medijalnu plaću u Bosni i Hercegovini službeno ne objavljuju entitetski zavodi za statistiku ili Agencija za statistiku BiH, iako bi taj podatak dao stvarnu sliku o tome koliko zaposleni u BiH zarađuju.
Za razliku od BiH, Hrvatska i Srbija službeno izračunavaju medijalnu plaću, koja je u tim zemljama znatno niža od prosječne. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u RH za veljaču iznosila je 1527 eura, što je u odnosu na siječanj nominalno više za 1,1 posto, a realno za 0,8 posto, dok je u odnosu na veljaču prošle godine nominalno više za 7,8 posto, a realno za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Medijalna plaća za veljaču iznosila je 1282 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a druga polovina više od toga iznosa.
Medijalna plaća za veljaču manja je za 1,7 posto u odnosu na siječanj, a u odnosu na veljaču prošle godine veća je za 9,1 posto.
Prema dostupnim statističkim podacima, iako prosječna neto plaća u Federaciji BiH kontinuirano raste i u 2025. godini dosegnula je oko 1594 KM, procjene ekonomista upućuju da je medijalna plaća znatno niža.
U praksi to znači da većina radnika ne osjeti “prosjek” o kojem se govori u izvješćima, jer visoke plaće manjeg broja zaposlenih podižu aritmetičku sredinu.
Razlika između prosječne i medijalne plaće posebno dolazi do izražaja u ekonomijama s izraženim nejednakostima, kakva je i bosanskohercegovačka.
U sektorima poput financija, IT-a ili energetike plaće su višestruko veće od onih u trgovini, ugostiteljstvu ili proizvodnji. Takav disbalans “napuhava” prosjek, dok medijan ostaje bliži realnosti većine zaposlenih.
Stručnjaci ističu da bi, prema dostupnim analizama i usporedbama s regijom, medijalna plaća u BiH mogla biti i od 20 do 30 posto niža od prosječne.
To bi značilo da veliki broj radnika prima iznose koji su bliži minimalcu nego statističkom prosjeku. Upravo tu leži ključ razumijevanja zašto građani često imaju osjećaj da službeni podaci ne odražavaju njihovu svakodnevicu.
Dodatni problem predstavlja rast troškova života, koji je u posljednjih nekoliko godina značajno ubrzan.
Iako su plaće rasle dvoznamenkastim stopama, realni rast – kada se uračuna inflacija – znatno je manji. To znači da kupovna moć građana nije pratila nominalni rast primanja. U takvim okolnostima medijalna plaća postaje još relevantniji pokazatelj jer pokazuje koliko prosječan radnik zaista može potrošiti.
Sindikati i ekonomski analitičari sve češće pozivaju institucije da transparentnije objavljuju podatke o medijalnim primanjima, po uzoru na razvijene europske zemlje.
U mnogim državama Europske unije upravo se medijan koristi kao ključni indikator pri kreiranju socijalnih i fiskalnih politika, uključujući određivanje minimalne plaće i socijalnih davanja.
U Bosni i Hercegovini, međutim, takva praksa još uvijek nije zaživjela u punom kapacitetu. Fokus na prosjeku često stvara pogrešnu percepciju ekonomskog napretka, dok stvarni standard većine građana stagnira ili raste znatno sporije. Posljedica toga je sve izraženiji jaz između statistike i stvarnog života, što dodatno produbljuje nepovjerenje građana u institucije.
Ekonomisti upozoravaju da bez jasnog uvida u medijalna primanja nije moguće kreirati učinkovite ekonomske politike. Ako većina radnika zarađuje manje od prosjeka, tada mjere koje se temelje isključivo na prosječnoj plaći mogu biti pogrešno usmjerene.
To se posebno odnosi na poreznu politiku, subvencije i socijalne programe. U konačnici, priča o medijalnoj plaći nije samo statističko pitanje već pitanje kvalitete života.
Ona otkriva koliko zaista zarađuje “prosječan radnik”, koliko mu ostaje nakon osnovnih troškova i može li planirati budućnost. Sve dok taj pokazatelj ostaje u sjeni prosjeka, slika ekonomskog stanja u BiH ostat će nepotpuna – a za mnoge građane i nerealna.
Vrisak.info
