Deblokada političkih procesa i dogovor o ključnim pitanjima za budućnost BiH mogući su samo uz dobru volju i spremnost na kompromis svih ključnih aktera na političkoj sceni, piše Večernji ist BiH.
Trenutačno se čini da tih preduvjeta nema, barem ne na svim političkim stranama, što pozitivan ishod, za sada, čini malo vjerojatnim. Ipak, to što međunarodna zajednica ne odustaje, dobar je znak.
Jasno je da je izborna reforma pitanje broj jedan koje treba riješiti, ali na određeni način to je pitanje uvjetovano i deblokadom rada državnih institucija. Zato se i aktivnosti međunarodnih posrednika odvijaju na dva kolosijeka istodobno.
Dok predstavnici vodećih svjetskih sila u BiH pokušavaju naći rješenje za deblokadu rada institucija BiH i okončanje bojkota iz RS-a, dotle se sprema i novi dolazak dužnosnika iz Washingtona i Bruxellesa zaduženih za izbornu reformu.
Kako doznajemo, novi posjet posebnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, izvršne direktorice za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove, očekuje se krajem listopada. Jedina tema bit će upravo izborna reforma. A za nju je sve manje vremena jer se bliži 2022., koja bi trebala biti izborna godina. Čini se da zadnji Palmerov posjet nije rezultirao ničim posebno bitnim, ali i ne mora biti tako jer je u pitanju politički proces u kojem se samo djelomično otkrivaju sve karte.
– Ono što bismo željeli vidjeti je sustav koji je sukladan temeljnim kompromisima koji su bili dio Daytonskog sporazuma, ali i koji omogućava BiH ispuniti obveze i odgovornosti prema EU – poručio je Palmer prilikom prošlog posjeta BiH. I intenzivnija komunikacija između političkih lidera u BiH sasvim je izvjesna u idućem razdoblju.
Bilateralni ili trilateralni susreti već se održavaju, a prvi je bio “radna kava” članova Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, što ima posebnu težinu jer ga čine dvojica stranačkih lidera i jedan visokopozicionirani dužnosnik stranke na vlasti.
Unatoč teškom riječima i porukama u proteklom razdoblju, najavljuje se i mogućnost susreta Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića. Bez deblokade institucija i političkih procesa te reforme Izbornog zakona BiH se nema čemu dobrome nadati u 2022.
Sadašnje stanje daleko je od dobrog te, iako BiH trenutačno nije goruće svjetsko žarište, sve više pozornosti ovdašnja kriza privlači u ključnim centrima svjetske moći. I sama činjenica da SAD ima posebnog izaslanika za izbornu reformu u BiH, dovoljno govori o svjesnosti problema u Washingtonu. U EU također raste zabrinutost za stanje i smjer kojim se kreće BiH. Donedavno se pitanje BiH otvaralo u europskim forumima samo na inicijativu Hrvatske, a sad je sve više europskih i dužnosnika članica EU koji su svjesni ozbiljnosti problema u BiH. Stoga je nastavak međunarodne diplomatske ofenzive u BiH izgledan u idućim tjednima.
Vrisak.info
