Spomenik HVO-a Modranu kod Dervente uklonjen je, priopćio je Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”.
Stanivuković je naveo kako su ranije upozoravali na ovaj slučaj i tražili žurnu reakciju institucija.
“To je pobjeda razuma, istine i poštovanja prema žrtvama i našem narodu”, napisao je.
Kako je dodao, u Republici Srpskoj ne smije biti mjesta za simbole koji ”vrijeđaju uspomenu na stradale i bude najmračnije ideologije prošlosti”.
Najava zakona
“U ovom društvu ne smije biti mjesta relativizaciji zločina i fašističkih obilježja. Još jednom se pokazalo kako javnost mora reagirati glasno i odlučno kada institucije šute. Naša je obveza čuvati povijesno pamćenje i ne dopustiti bilo kakvo veličanje ustaštva, bez obzira gdje i od koga dolazilo”, kazao je Stanivuković.
Istaknuo je kako će nastaviti inzistirati na Zakonu o zabrani promoviranja fašizma, nacizma, neonacizma i ustaštva “jer ovakve stvari više nikada ne smiju biti tolerirane”.
“To je naš dug i prema budućim generacijama, zalog za mir i zavjet koji su nam u amanet ostavile sve žrtve, kako iz Drugog svjetskog rata, tako i iz Obrambeno-otadžbinskog rata”, zaključio je.
Izgradili ga bivši hrvatski reprezentativac i njegov otac
Inače, spomenik su 2007. godine izgradili slavni hrvatski nogometaš Vedran Ćorluka i njegov otac Jozo Ćorluka. Spomenik je podignut u čast poginulim Hrvatima toga kraja te je nastao u sklopu obnove groblja i kapelice sv. Ivana Krstitelja u rodnom mjestu obitelji Ćorluka.
Gradnja spomenika bila je dio šireg nastojanja obnove katoličkih objekata i povratka života u kraj iz kojeg je tijekom rata protjeran velik dio hrvatskog stanovništva. Vedran Ćorluka bio je kum zvona na obnovljenoj kapelici, dok je njegov otac Jozo financirao izgradnju samog spomenika. Podignut je kao trajno sjećanje na poginule hrvatske branitelje i žrtve ratova koji su obilježili taj prostor.
Koordinacija hrvatskih udruga Hrvatskoga vijeća obrane proisteklih iz Domovinskog rata prije dva mjeseca upozorile da se radi o političkom pritisku na malobrojne Hrvate povratnike u Derventu i Modran, čime im se pokušava osporiti pravo na sjećanje na vlastite žrtve, piše Večernji list. Posebno su naglasile da takve inicijative dolaze od struktura koje otvoreno veličaju četnički pokret i Dražu Mihailovića, što dokazuje da cilj nije bio provođenje zakona, već slanje političke poruke.
Podsjetile su i na razmjere stradanja devedesetih, kada je u Derventi ubijeno najmanje 83 hrvatskih civila i zarobljenika, nakon čega je uslijedio demografski slom – broj Hrvata pao je s predratnih 21.500 na tek 2573 prema popisu iz 2013. godine. U takvim okolnostima, spomenik u Modranu za njih je bio simbol opstojnosti na prostoru s kojeg je hrvatski narod gotovo nestao.
Koordinacija udruga HVO-a tada je poručila da neće dopustiti brisanje tragova svoje povijesti, ističući da spomen-obilježja nisu provokacija, već civilizacijski čin poštovanja prema mrtvima. Zaključile su kako je ponovno otvaranje ovog pitanja zapravo bio pokušaj skupljanja jeftinih političkih bodova kod birača od strane lidera bez stvarnih programa i osobnog integriteta.
Vrisak.info
