Radi li Europska unija i SAD na dezintegraciji Bosne i Hercegovine te zašto nije dopušteno Christianu Schmidtu, kao visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, da se obrati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda bila je tema emisije „Crvena linija“ koja se emitirala u beogradskom studiju N1 televizije u kojoj su gostovali Tomislav Sokol, zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu, pravnik Milan Antonijević i Nizama Husetić, studentica koja je osvojila prvo mjesto na natječaju UN-a na temu “Idućih 25 godina u BiH”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Upitan jesu li zapadne zemlje BiH prodale Rusiji, Sokol kaže da se priča o dezintegraciji BiH pokušava progurati u isključivo u bošnjačkim političkim krugovima u Sarajevu gdje se njih, kako kaže, pokušava prikazati kao jedinim braniteljima BiH protiv nekakvih imaginarnih neprijatelja.
„Taj narativ da se kao ‘mi’ jedini borimo za BiH dok su svi ostali protiv i vrše agresiju je nešto što slušamo posljednjih trideset godina. To, nažalost, jako radikalizira bošnjački narod i bošnjačko biračko tijelo. Oni su stalno u stanju pritajenog rata ili rata niskog intenziteta“, rekao je Sokol dodavši da je u cijeloj priči bitno da je VS UN-a EUFOR-uprodužilo mandat u BiH te da će ona slijedom toga ostati stabilna.
Sokol je mišljenja da se ne treba toliko baviti dnevno-političkim stvarima koliko strukturnim problemima BiH.
„Imate tri naroda i njihove političke elite koje imaju tri dijametralno suprotne vizije o tome kako bi BiH trebala izgledati. Srbi prvenstveno gledaju prema istoku – Srbiji i Rusiji i žele osamostaljenje. Bošnjačka politička elita želi provoditi hegemoniju – prvenstveno nad Hrvatima u Federaciji BiH, što vidimo kroz kršenja odluka Ustavnog suda BiH, preglasavanje i izbor Komšića“, rekao je Sokol i pojasnio da Hrvati žele ravnopravnost, gledaju prema zapadu i najiskrenije žele europski put BiH.
Hrvatski europarlamentarac kaže da se najviše treba baviti činjenicom da tri naroda imaju tri potpuno različite vizije svoje države te da se Hrvate preglasava, da su im uskraćena temeljna politička prava te da su se propisi na njihovu štetu mijenjali intervencijama visokih predstavnika i međunarodne zajednice.
-Obespravljivanje Hrvata, njihovo preglasavanje, uskraćivanje mogućnosti da biraju vlastite političke predstavnike je ono što prvo treba riješiti, rekao je Sokol i upitao se koji je argument Bošnjaka da čine takvo nešto osim želja za hegemonijom nad Hrvatima te da se time guraju političke ideje koje nigdje u Europi ne postoje.
Na trostruko inzistiranje voditeljice emisije da se izjasni o građanskoj BiH kao konceptu uređenja države, Sokol kaže da je to utopija te da način na koji se ona želi uvesti u BiH ne postoji nigdje u Europi.
„Spomenuli ste Bruxelles, Belgija je bila unitarna država organizirana na načelu da se sve odlučuje većinom. Ona bi već odavno propala da nije provela šest krugova konstitutivnih reformi kojima je omogućila da se jasno definira što je flamansko, što je valonsko, što pripada njemačkoj jezičnoj zajednici i to je omogućilo opstanak Belgije“, rekao je Sokol i upitao možete li zamisliti da šest milijuna Flamanaca danas koristi svoju brojnost da biraju političke predstavnike za četiri milijuna Valonaca u Belgiji.
Hrvatski europarlamentarac poentira da princip na koji način bošnjačke elite žele građansku BiH ne postoji nigdje u Europi te da inzistiranje na takvom konceptu vodi BiH ka scenariju koji je propagirao Milošević koncem osamdesetih godina te da znamo kako je to završilo.
Nakon što je studentica Husteić kazala da je njen ideal izgradnja građanske BiH, Sokol je kazao da je legitimno takvo mišljenje mladih u Sarajevu, ali da je jednako važno i legitimno mišljenje mladih iz Širokog Brijega, Viteza, Čapljine ili Livna koji na istu temu gledaju na drugačiji način.
-Lažna je teza da građanska BiH automatski znači funkcionalniju državu, rekao je Sokol i pojasnio da su to nebuloze jer su federalizirane države na načelu supsidijarnosti, poput Belgije ili Njemačke, daleko ekonomski uspješnije i razvijenije od BiH.
„Građanska država do sada je predstavljana kao ideja-paravan za bošnjačku hegemoniju gdje će oni moći iskoristiti svoju brojnost te da drugima nameću političke predstavnike“, rekao je Sokol i kazao da se težnja za građanskom BiH manifestira na vrlo konkretne stvari.
Pojasnio je da je diskriminatoran zakon o pripadnosti javnih prihoda po kojem se u Kanton Sarajevo slivaju sredstava od neizravnih poreza koja su plod aktivnosti županija s hrvatskom većinom. Kazao je da je se on bori protiv takvih anomalija.
Sokol je podcrtao da je Hrvatima u BiH uskraćeno političko pravo koje nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi; da sami biraju svoje političke predstavnike. On dodaje da će se tek kad se riješi nacionalno pitanje moći okrenuti nekim drugim pitanjima te da bi usvajanje izmjena Izbornog zakona na način da Hrvati mogu neometano birati svoje predstavnike rezultiralo rađanjem političkog pluralizma unutar bh. Hrvata.
Vrisak.info
