Europska unija intenzivno se priprema za moguću dugotrajnu energetsku krizu izazvanu ratom na Bliskom istoku, uključujući razmatranje racionalizacije goriva i aktiviranje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, izjavio je povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen.
Napadi na infrastrukturu u Perzijskom zaljevu i gotovo potpuno zatvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca izazvali su kaos na globalnim energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i povećalo zabrinutost za dugoročnu sigurnost opskrbe, piše Financial Times.
“Pred nama je duga kriza… cijene energije ostat će vrlo visoke jako dugo”, upozorio je Jørgensen, dodajući da se za neke kritičnije proizvode očekuje da će u nadolazećim tjednima situacija biti još gora.
Iako EU trenutno nije u formalnoj “krizi sigurnosti opskrbe”, Bruxelles radi na planovima kako bi se suočio sa strukturnim i dugoročnim posljedicama sukoba.
Povjerenik je naglasio da se Unija priprema za najgore scenarije, iako zasad još nije potrebna racionalizacija ključnih proizvoda poput mlaznog goriva ili dizela.
“Bolje je biti spreman nego poslije žaliti”, rekao je Jørgensen, ističući da situacija zahtijeva ozbiljno planiranje i koordinaciju među državama članicama.
Svjetski utjecaj i reakcije
Energetski šok već se osjeća diljem svijeta, potičući inflaciju i usporavajući gospodarski rast. Zbog toga su vlade prisiljene izrađivati planove za potporu potrošačima, a neke države ponovno aktiviraju termoelektrane na ugljen.
Zrakoplovne kompanije posebno su zabrinute zbog opskrbe mlaznim gorivom. Jørgensen je istaknuo da EU još nije prilagodila postojeće regulative, ali razmatra sve moguće opcije, uključujući i izmjene zakonskih alata ako situacija eskalira.
Aktiviranje strateških rezervi
Povjerenik je najavio da EU neće isključiti mogućnost aktiviranja dodatnih strateških energetskih rezervi ukoliko se situacija pogorša.
Prošlog mjeseca članice EU sudjelovale su u najvećem povlačenju nafte iz strateških rezervi u povijesti kako bi ublažile rast cijena.
“Moramo zadržati sve opcije otvorenima. Ako se radi o dugotrajnoj krizi, ti će nam alati trebati i kasnije”, poručio je Jørgensen, naglašavajući da će se povlačenje rezervi i druge mjere primjenjivati u pravom trenutku i proporcionalno situaciji.
Povjerenik je također potvrdio da EU ove godine neće mijenjati zakonodavstvo koje bi zaustavilo uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina, dok oslanjanje na SAD i druge partnere smatra prihvatljivim jer oni djeluju na slobodnom tržištu.
Vrisak.info
