Skupština Hercegovačko-neretvanske županije na današnjem je zasjedanju u Mostaru, s 26 glasova za i jednim protiv, usvojila amandmane županijskog Ustava kojim se kao ravnopravni priznaju hrvatski, srpski i bosanski jezik te kao službena pisma ćirilica i latinica.
Na ovaj način ispoštovana je presuda Ustavnog suda Federacije BiH i zakonski okvir je usklađen sa važećim zakonima na entitetskoj razini.
Predstavnici srpskog naroda ne kriju zadovoljstvo, a predstavnici druga dva kluba naroda izrazili su nadu da se na ovim unapređenjima neće stati.
Pet godina je trajala borba zastupnika iz reda srpskog naroda za priznavanje ćirilice kao ravnopravnog pisma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Vesna Saradžić je 2016. godine predstavila inicijativu za amandmansku dopunu Ustava županije.
Nedugo poslije toga i Klub Bošnjaka je uradio isto i onda smo objedinili te amandmane i znate kako se sve kasnije odvijalo. To je rezultiralo presudom Ustavnog suda. Presuda Ustavnog suda je bila još 2018. godine, 2019. godine u siječnju je istekao rok. Mi smo za to vrijeme konstantno pokušavali da se to nađe na dnevnom redu, međutim, nikad nismo uspjeli ni da uđe u dnevni red, a kamoli da se o tome raspravlja, kazala je Saradžić, prenosi BHT.
Nekoliko mjeseci nakon što je Vesna Saradžić zatražila da se u Ustavu HNŽ-a ćirilica i srpski jezik priznaju kao ravnopravni, SDA se s kolegama iz Bošnjačkog kluba pridružila zahtjevu uz dopunu da se i nazivi jezika usklade s tekstom federalnog Ustava, dakle bosanski, hrvatski i srpski.
Mislim da ćemo mi s današnjim usvajanjem ovih šest amandmana koje je kolegij pripremio kao neki prečišćeni tekst amandmana koje su uložili klubovi u prethodnom razdoblju, i amandmana na amandmane koji su uloženi, riješiti i ona goruća i najvažnija pitanja. To su konstitutivnost srpskog naroda, upotreba jezika i pisama i ravnopravno učešće u donošenju odluka, za koje se traži da bude većina u svakom klubu naroda, odnosno, većina ministara u Vladi svakog naroda za pojedina pitanja, kaže predsjednik Skupštine Šerif Špago.
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije na ovaj je način modernizirala županijski Ustav, ali je ostalo još mnogo zastarjelih termina i nadležnosti. Predstavnik Kluba Hrvata Tomislav Martinović stoga najavljuje ozbiljniji angažman na modernizaciji zakonske terminologije.
Mi imamo u Ustavu još jako puno pitanja koje trebamo razriješiti – pitanje institucija koje već odavno nemamo ni u ustavnopravnom sustavu, niti one funkcioniraju, i nema nikakvog razloga ni potrebe da one i dalje egzistiraju u Ustavu. U tom pravcu će ići jedan prijedlog zaključka prema skupštini. Mislim da će on biti podržan, da se kontinuirano nastave ove izmjene ustava HNŽ, kazao je.
Od zastarjelih nadležnosti i termina u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije možda je najupadljiviji termin guvernera umjesto premijera odnosno predsjedatelja Vlade, kao i neke odredbe o načinu popunjavanja tijela vlasti koja nisu u praksi kao u tekstu Ustava.
Vrisak.info
