Ožujak je mjesec u kojem se podiže svijest o raznim bolestima, pa tako i o raku debelog crijeva, odnosno o važnosti prevencije, stoga u javnosti često vidimo naziv “Plavi ožujak”, koji je posvećen upravo ovoj bolesti koja je u BiH, ali i u svijetu, treća po svojoj učestalosti.
“Rak debelog crijeva po učestalosti se ubraja među najčešće maligne bolesti u svijetu, pa tako i kod nas, iako BiH nema točne statističke podatke, kao i za većinu bolesti – postoje svjetski statistički podaci koju pokazuju kako je u svijetu petogodišnja prevalencija oko 300 oboljelih na 100.000 stanovnika, pa se pretpostavlja da je tako i kod nas” kazao je za Večernji list prof. dr. sc. Emil Babić, dr. med., internist gastroenterolog, voditelj Kliničkog odjela za gastroenterologiju u SKB-u Mostar.
“Nažalost, činjenica je da dijagnozu postavljamo svakodnevno radeći endoskopije i da je taj broj kontinuirano u porastu. Osobito zabrinjava porast u mlađoj životnoj dobi. Najmlađi pacijent kojem smo postavili dijagnozu imao je samo 21 godinu” kazao je. Također je naglasio kako je danas 11% pacijenata s rakom kolona, 18% s rakom rektuma mlađih od 50 godina, što dovodi do pretpostavke da će nakon 2030. broj novooboljelih u dobnoj skupini od 20 do 34 godine biti povećan za 90%.
“Usporedi li se populacija rođena 1950-ih s populacijom rođenom 1990-ih, ona iz 90-ih godina imat će dvostruko veći rizik od ove bolesti, četverostruko veći rizik za rak završnog dijela kolona – rektuma” rekao je liječnik i dodao: “Dakle, danas to više nije bolest samo starije populacije.”
Prevencija i pravodobni pregledi ključ su izlječenja
Iako je to jedna od najčešćih malignih bolesti, objašnjava Babić, moguće ju je u potpunosti prevenirati i izliječiti ako se dijagnoza postavi na vrijeme, odnosno prevencija je temelj u borbi protiv ove bolesti, a preventivno bi se trebali pregledavati svi.
“Razlika je jedino u životnoj dobi prvog pregleda. Ako imate prosječan rizik za rak debelog crijeva, onda bi vrijeme prve kolonoskopije trebalo biti s 45 godina života (ranije 50 godina). Ako je netko u obitelji imao polipe ili KDB, onda bi trebalo učiniti prvu kolonoskopiju s 35 godina života (ranije 40 godina). Ako je netko u obitelji imao dijagnozu polipa ili raka debelog crijeva u ranijoj životnoj dobi, onda 10 godina ranije od dobi postavljanja dijagnoze (npr., otac imao polipe s 40 godina života, njegova djeca, braća i sestre trebali bi napraviti preventivni pregled s 30 godina života)” naglašava Babić.
Endoskopija spašava život: Razbijanje straha od pregleda
Riječ je, kaže, o raku koji se načelno sporo razvija iz polipa i najčešće trebaju godine da se razvije pa tako, ako se bolest dijagnosticira u fazi polipa i učini polipektomija, pacijent je izliječen.
“Ako rak debelog crijeva dijagnosticiramo u lokalnoj fazi, petogodišnje preživljavanje je 90%. Danas, nažalost, imamo sve više nekarakterističnih pojavnosti bolesti. Naime, u manjim polipima dijagnosticiramo maligne stanice, nekada bolest zna napredovati i brže nego uobičajeno i slično” kazao je. Stoga je, naglašava, od iznimne važnosti preventivni pregled endoskopijom pa je tim povodom i objasnio kako je, iako invazivna metoda, endoskopija pretraga koja zaista čuva zdravlje te da nema potrebe raditi je u sedaciji.
“Nekad pacijenti ne shvaćaju da ih više ugrožava anestezija nego sama procedura. Tijekom anestezioloških procedura može doći do pada saturacije, poteškoća s disanjem, srčanih aritmija i slično jer ljudi mogu različito reagirati na anestetike. Tijekom sedacije mi nemamo povratnu informaciju o stanju pacijenta jer je sediran i povećava se mogućnost komplikacija i s naše strane. Svakodnevno mi pacijenti govore, nakon učinjene endoskopije, da i nije bilo tako “teško” ili “strašno” i pacijenti zaista nemaju razloga osjećati otpor ili strah prema ovim procedurama, posebno ako vidimo kolika je prednost za naše zdravlje” izjavio je za Večernji.ba.
Simptomi, rizici i utjecaj pretilosti
Naše je crijevo rastezljiv mišić, to je razlog, objasnio je, zbog kojeg može dugo kompenzirati rad bez nekih značajnijih tegoba iako tumorske tvorbe mogu biti velike i opstruirati lumen crijeva pa tako često pacijenti mogu biti bez značajnijih tegoba iako bolest napreduje.
“Mikrocitna anemija može biti prvi klinički znak za rak koji zahvaća početni dio debelog crijeva, a svježa krv u stolici može biti znak zahvaćenosti završnog dijela debelog crijeva. Promjene u ritmu pražnjenja stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja, lažni nagoni, osjećaj otežanog pražnjenja, izmjenjivanje opstipacije i proljeva mogu biti klinički znakovi i simptomi na koje treba obratiti pozornost. Posebno kod pacijenata koji imaju obiteljsko opterećenje ili su ranije imali polipe” objašnjava.
U ožujku se također obilježava i Dan pretilosti kao podsjetnik na rastući problem debljine u svijetu, a prema podacima iz Ministarstva civilnih poslova, BiH je među pet država u Europi s najviše pretilih osoba.
Prema procjenama međunarodnih zdravstvenih organizacija, problem debljine danas poprima razmjere globalne epidemije.
“U svijetu više od milijardu ljudi živi s debljinom, a broj oboljelih kontinuirano raste u gotovo svim regijama, a stručni pregled objavljen u časopisu JAMA pokazuje da je pretilost definirana kao indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2, povezana s povećanim rizikom za niz malignih bolesti, a među njima je i rak debelog crijeva” navode iz Ministarstva civilnih poslova.
Dobra je vijest da je debljina jedan od čimbenika na koji se može utjecati. Promicanje zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, preventivnih pregleda i pravodobnog liječenja može značajno smanjiti opterećenje kroničnim bolestima.
“U tom kontekstu posebno je važna prevencija raka debelog crijeva, a mnoge zdravstvene ustanove i stručne udruge građanima nude besplatne preventivne preglede i testiranja, a Ministarstvo će nastaviti aktivno podržavati promociju javnog zdravlja, prevenciju bolesti i edukaciju građana te, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima u zdravstvenoj politici, ostaje snažno posvećeno unaprjeđenju zdravlja stanovništva” naveli su na svojoj mrežnoj stranici iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Vrisak.info
