Bosna i Hercegovina uvozi oko 80% hrane koju konzumira, što nas čini iznimno ranjivim na globalne poremećaje.
Hoće li građani platiti cijenu globalnih kriza, već je poznato, ali kolika će ona biti kada se crta podvuče?
Zbog poskupljenja goriva sjetva je nikad skuplja, a skuplja proizvodnja znači i skuplju hranu, kažu oni koji hranu proizvode.
Rast cijena goriva dodatno je uzdrmao ionako krhku ekonomsku računicu poljoprivrednika.
Stručnjaci upozoravaju da će poskupljenje goriva dovesti do lančanog rasta cijena, piše Večernji list.
Građani BiH najviše novca troše na hranu, a da je situacija teška, upozoravaju i oni koji hranu proizvode jer su ove godine suočeni s nikad višim troškovima.
Suočeni s rekordnim cijenama dizela i značajnim poskupljenjem repromaterijala, poljoprivrednici u RS-u ulaze u proljetnu sjetvu uz troškove veće i do 50 posto, zbog čega dio njih čak i upola smanjuje obujam proizvodnje, što bi se već najesen moglo odraziti na rast cijena hrane.
Iako je Vlada osigurala regres od 80 feninga po litri, proizvođači upozoravaju da ta mjera više ne prati stvarno stanje na tržištu, gdje cijene nastavljaju rasti i dovode u pitanje isplativost proizvodnje.
– Godina će biti skupa. Ove godine možda će se i posijati, a dogodine daj Bože da svi posiju. Posijat će oni malo jači, strašno je sve skupo: sjeme, gnojivo… – kaže proizvođačica povrća Ljiljana Lazić.
– Najveći troškovi izražavaju se u gorivu. Gnojivo je skuplje svakih nekoliko dana jer selektivno nabavljamo, pri svakoj kupnji cijena raste, ali gorivo je nešto što je najviše poskupjelo – ističe proizvođač i prerađivač povrća Miodrag Lazić.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za Glas da nikada nije dočekao skuplju sjetvu.
Proljetna sjetva počinje početkom travnja, ali nas prati velika neizvjesnost. Cijene goriva rastu, a kasni i distribucija regresiranog dizela, što dodatno otežava pripreme – ističe Bakajlić.
On naglašava da poskupljenja ne pogađaju samo gorivo već i kompletan repromaterijal.
– Gnojivo koje je koštalo 80 KM sada prelazi 115. Razlika od tridesetak KM na 100 kilograma je velika. Zbog toga će mnogi smanjiti ulaganja, što će se izravno odraziti na prinose i kvalitetu – upozorio je Bakajlić.
BiH najviše mineralnih gnojiva uvozi iz Rusije, Srbije, Hrvatske i Mađarske. Za samo dva mjeseca ove godine uvezeno je gotovo 25 milijuna kilograma mineralnih gnojiva, što je šest milijuna kilograma manje u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.
Ukupno u prošloj godini uvezeno je više od 147 milijuna kilograma vrijednih gotovo 119 milijuna KM.
Bez jedinstvenih podataka
Proizvođači i krajnji potrošači, oni na početku i oni na kraju lanca, trpe najveće posljedice globalnih događaja.
– Obično cijene povrća rjeđe prate rast cijena goriva. U trgovinama će cijena biti sigurno veća nego na tržnicama, kao što smo navikli do sada od proizvođača. Cijena koja ode na police sigurno je dva puta veća – ističe Lazić.
BiH ima više od 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Ipak, ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko se površina zaista koristi u poljoprivredi. Također, nema ni jedinstvenih podataka o planiranim površinama za sadnju i sjetvu jer je poljoprivreda u nadležnosti entiteta.
Stručnjaci upozoravaju da će, s obzirom na ovakvu proizvodnu sezonu, biti veoma teško završiti s bilo kakvim pozitivnim rezultatom za proizvođače, ali i za građane.
Iz resornog ministarstva RS-a kažu da je “trenutačna situacija za zasnivanje proljetne sjetve nepovoljnija u odnosu na prošlu proizvodnu godinu jer je došlo do rasta cijena određenih inputa za poljoprivrednu proizvodnju”.
Poticaji od 180 milijuna
Ukupan iznos poticaja i mjera za poljoprivredu u ovoj godini je 180 milijuna KM. Od toga je oko 150 milijuna KM za financiranje tekuće proizvodnje i kapitalne investicije u poljoprivredi, dok je za sustavne i interventne mjere predviđeno oko 24 milijuna KM.
Osiguran je regres za dizelsko gorivo, subvenciju za nabavu sjemena domaćih proizvođača te dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura i zasnivanje organske proizvodnje.
Federalna Vlada i resorno ministarstvo programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu izdvojili su 190 milijuna KM.
Novac je predviđen za poticaje i podršku poljoprivrednoj proizvodnji i kapitalna ulaganja.
Vrisak.info
