Postojeći izborni zakon u BiH koristi se za različite političke pokušaje da se Hrvati liše svoje konstitutivnost te se umjesto toga svedu na običnu brojčanu manjinu, rekao je u utorak Milan Sitarski s Instituta za društvena i politička istraživanja u Mostaru (IDPI) na sjednici saborskog odbora u Zagrebu.
Sitarski je sudjelovao na tematskoj sjednici Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH o “Prijedlozima modela za izborni zakon u Federaciji BiH”. Po tom beogradskom povjesničaru, pitanje izmjene izbornog zakona u BiH nije neko tehničko, operativno pitanje već suštinsko pitanje političkog, a onda i u drugim sferama života, opstanka hrvatskog naroda.
“Na osnovu nesavršenosti postojećeg izbornog zakona u BiH, pa i Ustava zemlje, vrše se različite političke radnje koje su na tragu i s ciljem da se Hrvati u potpunosti liše svoje konstitutivnosti, da se pretvore u neku brojčanu manjinu, s manjim pravima nego što imaju nacionalne manjine u jednonacionalnim državama”, rekao je Sitarski.
Pitanje izmjene izbornog zakona je, kako ističe, “najkompleksnija tema koja egzistira u političkom okruženju Hrvatske i direktno se tiče hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH”.
“Prijeti opasnost da se Hrvati pomnože s nulom”, slikovito se izrazio Sitarski.
Podsjetio je da je u posljednjih 25 godina, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, došlo do izmjena originalnog Daytonskog ustroja koji je i inače vrlo kompliciran. Ističe da je federalističko-konsocijacijski sustav i inače kompliciraniji od unitarnog sustava, ali također upozorava da “ako primijenimo unitarni sistem na pluralnu zemlju dobijemo ili raspad ili permanentnu krizu te zemlje”.
Kazao je da je IDPI razvio dva modela izmjena Izbornog zakona BiH.
Prvi je “Model A” i podrazumijeva isključivo izmjene Izbornog zakona, a njime se u cijelosti implementiraju odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Šlaku, s obzirom da osiguravaju da se na svaku dužnost koja se bira u entitetu u kojem živi, neovisno o tome kojem konstitutivnom narodu pripada ili ne pripada, može kandidirati doslovno svaka osoba.
“Model B” podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, a njime se implementiraju i odluke u predmetima Pilav i Pudarić, obzirom da omogućavaju svim građanima kandidiranje i glasovanje za doslovno sve dužnosti u BiH, neovisno o tomu u kome entitetu žive.
Sitarski se u svom izlaganju osvrnuo na presude Ustavnog suda BiH te Europskog suda za ljudska prava.
Kod presuda Ustavnog suda BIH, po njima je, tvrdi Sitarski, svaki od tri konstitutivna, ustavotvorna naroda praktički zasebna izborna jedinica, ili “specifični demos”, bilo da se radi na državnom ili entitetskom nivou.
“To je demos za izbor tijela zakonodavne i izvršne vlasti (…) to su na državnoj razini Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine, a na entitetskim nivoima to je Dom naroda Parlamenta federacije i Vijeće naroda Republike Srpske”, rekao je Sitarski.
Po njemu, veliki su problemi kod tumačenja europskog suda. “Prevladavajuća tumačenja su da te presude impliciraju ukidanje konstitutivnosti i nužno nametanje tzv. građanskog modela ustroja BiH. No, niti jedna od tih odluka ne traži ukidanje ili propitivanje konstitutivnosti naroda”, ističe Sitarski.
One se, nastavio je, ne tiču ustava BiH kao takvog, niti njegovih temeljnih načela, prije svega konstitutivnosti.
“One se tiču sasvim konkretnih prava pojedinih građana ili skupine građana. Taj sud je presudio da BiH mora osigurati vrlo konkretna prava svakom od tužitelja. Kako to učiniti, sud nije propisao. To je stvar BiH i njezinog zakonodavstva”, tvrdi Sitarski.
Vrisak.info
