Sindikalna organizacija sudova i tužiteljstva ŽZH oglasila se priopćenjem nakon što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine ŽZH usvojen Zakon o plaćama. Iz sindikata tvrde kako su tijekom rasprava i javnih istupa predstavnika izvršne vlasti iznesene netočne i nepotpune informacije vezane uz pregovore, štrajk i zahtjeve zaposlenika u pravosuđu.
U priopćenju se osvrću na navode ministra pravosuđa i uprave Vjekoslava Lasića te drugih dužnosnika, pojašnjavajući kronologiju događaja, razloge nastavka štrajka i svoje zahtjeve. Poručuju kako su spremni odmah prekinuti štrajk ukoliko im se ponude konkretna rješenja koja će osigurati dostojanstvene plaće i zaštitu materijalnih prava zaposlenih.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Nakon održane sjednice Skupštine ŽZH na kojoj je jučer usvojen dugo očekivani Zakon o plaćama, dužni smo reagirati na izjave predstavnika izvršne vlasti, gdje su više puta izrečeni netočni ili poluistiniti navodi.
Točno je da smo imali nekoliko neslužbenih sastanaka sa ministricom Blagicom Leko te sa resornim ministrom Vjekoslavom Lasićem. Ne pregovora, nego razgovora u neslužbenom tonu. Pa je tako i sindikat, usmeno, više puta, predlagao smjer u kojem bi trebali ići da bi uposlenicima bila ispunjena traženja, ali nam ni jednom nisu stavljeni na stol konkretni prijedlozi.
Ministar je rekao da je sindikatu, nakon što je zaključkom Skupštine, Vlada obavezana da razgovara s predstavnicima naše sindikalne organizacije, trebalo mjesec dana da odgovori na prijedlog Vlade za rješenje štrajka. Istina je da smo čekali 17 dana da nam se dostavi službeni zapisnik sa sastanka održanog 21.4.2026.godine, koji smo dobili tek 8.5.2026. godine, a odgovorili smo pet dana poslije, 13.5.2026.godine.
Naglašavamo da je tada prijedlog rješenja za prekid štrajka bio da prihvatimo kolektivni ugovor koji će oni potpisati sa novoosnovanim sindikatom, a koji nam nije bio ni prezentiran. To smo jednoglasno odbili. I evo, sada je jasno da taj kolektivni ugovor nije ni u našu, a ni u korist uprave, nego je potpisan tek da se zadovolji forma.
Ministar je također izjavio da se, kao formalni uvjet koji se mora ispuniti prije štrajka, mora potpisati Sporazum o poslovima koji se neće odgađati za vrijeme štrajka i taj se sporazum sukladno zakonu o štrajku potpisuje sa poslodavcem. Pa potom ministar precizira kako su u našoj županiji rukovoditeljice pravosudnih tijela brže bolje potpisale takav sporazum i u njemu, kao hitne, navele kaznene predmete, a on, kao ministar smatra da su hitni i predmeti u gruntu i registru pravnih subjekata.
Podsjećamo ministra na Odluku Županijskog suda u Livnu broj 68 0 P 086207 26 Mož od 02.04.2026. godine, kojom je naš štrajk dozvoljen i jasno je obrazloženo:
„Nakon što su potpisani navedeni Sporazumi rukovoditelji navedenih sudova i tužiteljstva uputili su Obavijest broj: 08 0 Su 008963 24 Su od 07.11.2025. godine Ministarstvu pravosuđa i uprave ŽZH kojom su obavijestili ministra navedenog Ministarstva da su sa Štrajkačkim odborom Sindikalne organizacije sudovi i tužiteljstvo ŽZH potpisali Sporazum o poslovima i osobama koji će obavljati poslove za vrijeme štrajka, kao i o tome da će uslijed štrajka doći do zastoja u radu u zemljišno – knjižnim uredima, registru privrednih subjekata, te nemogućnosti izdavanja uvjerenja.
Dakle, navedene Sporazume sukladno čl. 18. navedenog Pravila o organiziranju i vođenju štrajka potpisali su neposredni rukovoditelji tj. predsjednici sudova, glavna tužiteljica i štrajkački odbor, stoga je neosnovan prigovor predlagatelja osiguranja da su sporazumi morali potpisani isključivo sa Vladom ŽZH, kao poslodavcem, te su potpisivanjem sporazuma omogućili da se osigura minimum rada koji zadovoljava standarde javnog interesa, u smislu čl. 5. st. 1. Zakona o štrajku, a navedeni poslovi koji nisu dio navedenih Sporazuma ne znači da je zbog toga rad u sudovima i tužiteljstvu ŽZH obustavljen na način koji predstavlja opasnost.“
A što su hitni predmeti, definirano je zakonom, a to su osobito kazneni predmeti vezani uz pritvor, predmeti zaštite prava djece, obiteljskog nasilja i privremenih mjera. Što znači da ni u kojem slučaju pojedinac, pa čak ni ministar, ne može odlučiti što je hitno.
Dalje, kao obrazloženje sramotnih plaća za namještenike u pravosudnim tijelima, među ostalim, ministar navodi da je razlog malim plaćama to što su zaposleni uglavnom namještenici sa SSS. Ako smo dobro shvatili, tom logikom, SSS treba imati minimalac. Bez obzira što mu je u opisu posla.
Resorni ministar Vjekoslav Lasić, ali i predsjednik Vlade Predrag Čović naveli su da su ispunjeni naši zahtjevi.
Zakon o plaćama bio je naš prvi zahtjev, ali nismo htjeli pet minuta slave u izbornoj godini, kako je rekao ministar Lasić, nego je taj zahtjev postavljen još 2024. godine. Ipak, donošenje zakona pozdravljamo, iako ovim zakonom nisu prepoznate specifičnosti posla u pravosuđu.
I da, tražili smo potpisivanje kolektivnog ugovora, ali isključivo iz razloga što nas nema u zakonu, a to je jedini način da zaštitimo svoja materijalna prava.
Na sjednici je zastupnik Tomislav Bandić predložio amandman koji podrazumijeva dodatke na plaću za službenike i namještenike u pravosuđu te kazao da bi usvajanje toga amandmana istog trena zaustavilo štrajk u pravosuđu, iz klupa predstavnika Vlade čulo se: „ZNAMO, ZNAMO!“. Potom su predloženi amandman odbili.
I iako su očito svjesni da bi dodacima na plaću zaustavili štrajk, kasnije su pokušali objasniti kako nama materijalna prava nisu bitna pa su nam motivi, valjda, politički. Na prazan stomak, politika radniku baš i ne sjedne dobro.
Predsjedniče Vlade, ministri, zastupnici, naši zahtjevi istaknuti su davno prije ove izborne godine i izbori nam nisu u fokusu interesovanja. Mi živimo i hranimo svoju djecu i prije izbora i poslije izbora od plaće i poštenog rada. Prvi i jedini naš motiv za kretanje u štrajk su nam materijalna prava. Plaća. Ako nam osigurate dostojanstvene naknade za rad i konkretne prijedloge stavite pred nas, sutra možemo pružiti ruku i zaustaviti štrajk. Doslovno sutra.
Vrisak.info
