Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratit će se sutra, 15. svibnja, na redovnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Izvještaj, u kojeg je Klix.ba imao uvid, govori o brojnim temama u Bosni i Hercegovini, a može se nazvati mješavinom izrazitih kritika, ali i nekoliko pohvala za vlasti u BiH.
Na samom početku izvještaja, Schmidt napominje na brojne secesionističke akcije vlasti u entitetu Republika Srpska, a posebno ističe predsjednika RS Milorada Dodika.
Vladajuća koalicija u RS-u, koju prevodi SNSD, nastavila je provoditi secesionistički program s upornim napadima na Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH. Suđenje predsjedniku RS Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću zbog kaznenog djela nepoštivanja Odluka Visokog predstavnika kako je propisano Kaznenim zakonom BiH također je korišteno u tu svrhu. Potkopavanje države, njenih ovlasti i institucija ostalo je element secesionističkog programa, kao i inflamatorna i nacionalistička retorika. Sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) održane 28. i 29. ožujka 2024. ilustrativne su u tom pogledu, navodi Schmidt.
Napomenuo je na odluke koje je NSRS donijela na ovim sjednicama, odnosno donošenje zakona o neprovođenju odluka visokog predstavnika na teritoriju RS, prijašnjih i aktualnih, te o donošenju Izbornog zakona RS. Schmidt je posebno izdvojio ovaj zakon kao problematičan.
Nacrt Zakona o izborima RS, koji se trenutno nalazi u fazi javne rasprave prije konačnog glasanja, ima za cilj stvaranje paralelnog izbornog okvira za RS dok preuzima odgovornosti od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Kao takav, jasno krši Izborni zakon BiH i Ustav BiH, istaknuo je visoki predstavnik u BiH. Pored toga, Schmidt je kao problematičan naveo i Zakon o stranim agentima te vraćanje klevete u Kazneni zakonik RS. Kritizirao e i retoriku koja dolazi od vlasti u RS-u.
RS vladajuća koalicija također koristi govor mržnje i prijetnje kako bi ušutkala kritičke glasove, pri čemu je predsjednik RS Milorad Dodik najglasniji u tom pogledu. Kao ilustracija ove retorike, tokom svog govora NSRS-u krajem ožujka, prijetio je fizičkim nasiljem opozicijskom zastupniku.
Dan kasnije, kampanja klevete protiv istog tog zastupnika nastavljena je u njegovom rodnom gradu. Predsjednik RS također je omalovažavao sve vođe opozicijskih stranaka koji su odbili podržati njegov program u NSRS-u, nazivajući njihovo postojanje sramotom, kritizirao je Schmidt.
Dalje, spomenuo je i nastavak kampanje negiranja genocida u manjem bh. entitetu, te jedan dio svog izvještaja odvojio i za situaciju u Srebrenici.
Tu je naveo kako je odluka o promjeni imena ulica u ovom gradu posebno loša za pomirenje i saradnju između Bošnjaka i Srba.
Još jedna tema koja dijeli stanovnike došla je s inicijativom za preimenovanje ulica bez jasnih i transparentnih procedura, uključivanjem bošnjačkih predstavnika u rad povjerenstva ili direktnim uključivanjem građana općenito. Unatoč uvjeravanjima gradonačelnika Srebrenice da proces nije protiv Bošnjaka, smatra se izrazito neispravnim.
15. travnja 2024., većina Srba u Općinskom vijeću Srebrenice usvojila je promjene imena ulica. Bošnjački predstavnici napustili su sjednicu. Smatrali su inicijativu usmjerenu protiv bošnjačke zajednice u Srebrenici i podijelili svoja gledišta s predstavnicima međunarodne zajednice. Veoma mi je žao što nije bilo znakova poštovanja, uključujući sjećanje na žrtve genocida, istaknuo je Schmidt.
Jedan dio je visoki predstavnik u BiH odvojio i za napade na povratnike u entitetu RS, ali i u FBiH.
Naveo je primjere napada u Vozući, Tumarama, Stocu, Višegradu, Vlasenici, Srebrenici i Mostaru, a posebno je izdvojio slučaj iz Dervente, gdje je hrvatski povratnik napadnut u listopadu 2023. godine, a mjesec dana kasnije je podlegao ozljedama. Schmidt je žestoko kritizirao vlasti u oba entiteta u pogledu ovih napada te zatražio veći stupanj zaštite za povratnike u cijeloj BiH.
Što se tiče situacije u Federaciji BiH, Schmidt je kritizirao vlasti u pogledu njegovih amandmana iz svibnja 2023. godine, koji su trebali biti tranzicijsko rješenje. Podsjetio je da su vlasti imali rok od godinu dana da donesu novi amandman koji bi predstavljao trajno rješenje, ali da nije došlo ni do rasprave.
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH dobili su kritiku zbog samo pet sjednica u razdoblju od studenoga 2023. godine do travnja 2024. godine, koji obuhvaća Schmidtov izvještaj.
Kritika je stigla i zbog neimenovanja sudaca u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali i u Ustavni sud FBiH.
Podsjetio je na ustavnu ulogu Parlamenta FBiH u imenovanju na obje pozicije, koje sada već čekaju skoro dvije godine.
Ipak, vrijedi istaknuti da su pohvale dobile vlasti na razini BiH zbog donošenja važnih EU zakona (Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti), dok su vlasti u županijama u FBiH dobile pohvale zbog usvajanja proračuna za 2024. godine.
Važno je istaknuti da je u svom izvještaju Schmidt pronašao mjesto i za situaciju s BHRT-om i javnim servisom u BiH. Napomenuo je da se RTV taksa ne naplaćuje u velikom dijelu Hercegovine, te da RTRS kao dio javnog servisa u BiH uopće ne uplaćuje novac BHRT-u. Naveo je i da još nije riješen problem između BHRT-a i FTV-a za stabilno financiranje, mada je pohvalio potpisivanje novog ugovora o naplati RTV takse s Elektroprivredom BiH.
Za kraj izvještaja, Schmidt je izdvojio i napade na novinare u entitetu RS. Također, osvrnuo se i na misiju EUFOR Althea, kao “od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.”
Vrisak.info
