Sve veći troškovi života, inflacija, rat u Ukrajini i brojni drugi čimbenici utjecali su i na rast cijena stanovanja. Posljednjih godinu dana došlo je do rasta cijena nekretnina, a cijena kvadrata stana znatno je utjecala i na rast iznosa koji se izdvaja za najam stana.
Prosječan rast
Cijene nekretnina u Europskoj uniji, prema podacima Eurostata, od 2010. porasle su u prosjeku 48 posto, dok su najamnine u istom razdoblju povećane za 22 posto. Kada je pak riječ o BiH, prema riječima agenata za nekretnine, stanarine su više za 20 posto u odnosu na ranije razdoblje, navodeći da je više razloga koji su doveli do povećanja cijena. Kao prvi razlog navodi se poskupljenje stanova za prodaju, odnosno rast cijena kvadrata, što se izravno odrazilo i na cijene stanova koji se iznajmljuju. Kao drugi razlog agenti za nekretnine navode iznajmljivanje stanova na dan.
– Veliki broj vlasnika odustao je od dugoročnih iznajmljivanja i prešao na iznajmljivanje na dan, pa je tako došlo do smanjene ponude stanova za dugoročni najam – navode agenti za nekretnine, dodajući da se cijene kreću od 500 do 1500 KM te da jeftinije stanove uglavnom traže studenti, dok se za one skuplje odlučuju većinom poslovni ljudi. Provjerili smo i što kaže Numbeo, najveća svjetska baza koja prikuplja podatke o troškovima života. Usporedili smo prosječne najamnine za jednosobne i trosobne stanove u središtu i izvan središta u glavnom bh. gradu, ali i okružju. Cijene najma jednosobnog stana u središtu najniže su u Sarajevu (301 euro ili 588,70 KM) i Skoplju (322 eura ili 629,78 KM). U glavnom gradu Hrvatske Zagrebu za najam mjesečno treba izdvojiti oko 1280 ili 656 eura.
Jednosoban stan u Beogradu nešto je skuplji nego u Zagrebu i mjesečno je za njega u prosjeku potrebno izdvojiti 1480 KM.
Gledajući neke svjetske metropole, vidimo kako su iznosi koji se izdvajaju za stanarinu znatno veći nego u navedenim gradovima. U Berlinu su prosječno potrebna 1303 eura ili 2549 KM, a u Rimu 1084 eura ili 2120 KM. U Švicarskoj, točnije u Zűrichu, za jednosoban stan u središtu grada potrebno je čak 5040 KM.
U Sarajevu i Skoplju najjeftiniji je najam i za jednosobne stanove izvan središta (214 eura ili 418 KM odnosno 227 eura ili 443 KM), dok je najskuplji u Zűrichu, gdje se izdvaja 1805 eura ili 3529 KM, zatim Berlinu (949 eura ili 1856 KM) i Beču (733 eura ili 1433 KM). Zagreb je opet negdje u sredini s 259 eura ili 506 KM. Kada se stave u omjer cijene najma i prosječne plaće, slika je drugačija. Najlošija je situacija u Beogradu, u kojem je za najam jednosobnog stana izvan središta potrebno izdvojiti 58 posto prosječne plaće. Za usporedbu u Zagrebu na najam takvog stana odlazi 39,3 posto plaće. Mjesečni najam trosobnog stana izvan središta u Beogradu košta više od prosječne plaće (107 posto), a u Zagrebu oko dvije trećine prosječne plaće.
Nakon Beograda, po skupoći najma u odnosu na plaće slijede Podgorica te Varšava (46 posto za jednosobni stan) i Prag (80 posto za trosobni stan). Najpovoljniji omjer najamnina i plaća ima Sarajevo, čiji građani za najam jednosobnog stana izvan središta izdvajaju 28 posto prosječne plaće, a za trosobni 43 posto. Zbog visokih prosječnih plaća relativno mali dio plaće za najam stana izdvajaju i stanovnici Berlina i Beča, premda su najamnine u tim gradovima izrazito visoke.
Prosječne plaće
Provjerili smo i kako se kreću prosječne plaće u navedenim gradovima. Oni koji žive i rade na području glavnog bh. grada mjesečno, nakon svih odbitaka, zarade 1495,30 KM, prikazano je u podacima Numbea. Mjesec dana rada zaposlenik u Zagrebu u prosjeku naplati 2616 KM, a u Beogradu 1495 KM, gotovo isto toliko i u glavnom gradu Crne Gore Podgorici. U ostalim europskim gradovima u kojima smo provjeravali kako se kreću cijene najma stanova mjesečna zarada radnika je znatno veća nego u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i Podgorici. Prosječna plaća u Berlinu iznosi 6194 KM, Rimu 3236 KM, Beču 5312 KM, Pragu 3023 KM, Varšavi 3229 KM, dok najveću prosječnu plaću zarađuju radnici u švicarskom Zűrichu, mjesečno čak 14.456 KM, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
