Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je jučer domaćica videokonferencijskog sastanka na vrhu između lidera šest zemalja zapadnog Balkana i pojedinih država članica EU, među kojima su i Njemačka i Hrvatska, koje su okupljene unutar tzv. Berlinskog procesa. Summiti Berlinskog procesa redoviti su godišnji događaji od 2014., a na jučerašnjem se očekivala rasprava o daljnjim koracima u izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, koje bi se trebalo stvoriti do 2024., a uključivalo bi slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, piše zagrebački Večernji list.
Beskrajni razgovori
Za to vrijeme, u Bosni i Hercegovini su visoki diplomatski predstavnici SAD i Europske unije pokušavali kroz niz susreta potaknuti političke predstavnike u BiH na dogovor o izmjeni ustavnog i izbornog zakonodavstva. No, Matthew Palmer kao posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan, i Angelina Eichhorst kao direktorica za zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), nisu uspjeli pridobiti političare u BiH na konkretan dogovor.
Kako bi izbjegli dojam o neuspjehu, Palmer i Eichhorst naglasili su da im konkretan dogovor u ovom trenutku nije ni bio primarni cilj, već je najvažnije potaknuti nastavak razgovora i približavanje rješenju. No, taj nastavak i približavanje traju na istu temu u Bosni i Hercegovini već barem desetak godina.
Iz zajedničke turneje vodećih ljudi State Departmenta i EEAS-a za zapadni Balkan može se iščitati šira poruka o koordinaciji Washingtona i Bruxellesa u naporima da pomognu postizanju dogovora među političkim liderima u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. SAD i EU očekuju da se ograničenom izmjenom Ustava Bosne i Hercegovine implementira presuda Europskog suda za ljudska prava (iz prosinca 2009. godine) te ukloni diskriminacija “ostalih”, građana koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, u pravu da budu birani. Hrvati u BiH žele da se istovremeno s time zaštiti i najmanji konstitutivni narod od prakse da mu pripadnici drugog naroda (Bošnjaci) biraju predstavnike u Predsjedništvu BiH, Domu naroda Federacije BiH i na drugim razinama. Odnosno, Hrvati žele da se, uz presudu Europskog suda, implementira presuda Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.
U razgovorima koje su Palmer i Eichhorst vodili s čelnicima HDZ-a BiH i SDA, Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, naziralo se približavanje stavova prema mogućem rješenju, no tom rješenju usprotivili su se predstavnici oporbe, s kojima su Amerikanac i Europejka također imali razgovore. Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić protive se mogućem asimetričnom načinu izbora članova Predsjedništva BiH, prema kojem bi se onaj iz Republike Srpske birao izravno, a dvojica iz Federacije neizravno, odnosno u parlamentu. Bariša Čolak iz HDZ BiH izjavio je, prenosi agencija Hina, kako je ohrabren razgovorima vođenima tijekom vikenda jer SAD i EU djeluju sinkronizirano.
– Čuli smo da je najvažnije otkloniti diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda ali i prema cijelom jednom konstitutivnom narodu – kazao je Čolak. Čolak je član parlamentarne radne skupine, koja bi trebala formalno predložiti izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva, no tek nakon što se među liderima političkih stranaka uspije postići dogovor koji bi osigurao dvotrećinsku podršku zastupnika.
– Jasno je da je ostalo još puno posla. No, gledajući u budućnost, naš je cilj potaknuti strane u ovom procesu na zajednički rad kako bi se postigao uspjeh – izjavio je Matthew Palmer novinarima u Sarajevu, dodavši kako sad ne želi razmišljati o potencijalnoj situaciji u kojoj nikakvog uspjeha ne bi bilo prije sljedećih općih izbora u BiH, planiranih za 2022. godinu.
Razlike i dalje vidljive
Predstavnica Europske unije, Nizozemka Angelina Eichhorst, rekla je da su razlike među političarima u BiH i dalje vidljive, no dodala je kako postoji suglasnost da su reforme nužne s obzirom na to da o njima ovisi i put BiH prema EU.
– To je riječ koja se često spominje, ali sad je vrijeme da prestane biti pukom frazom i da se pretvori u konkretno djelovanje – izjavila je Eichhorst.
– Razumijem da je potreba ljudi na nekim pozicijama da budu optimistični, ali u BiH vas život vrlo brzo demantira– komentirao je sve to drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
To se sve događalo fizički na terenu u BiH, a u virtualnom svijetu, na videokonferenciji Berlinskog procesa, lideri šest zemalja zapadnog Balkana i devet država članica Europske unije nisu se posebno doticali unutarnjepolitičkih reformi u BiH, nego su se bavili idejom uspostave balkanskog zajedničkog tržišta, mini verzije onog velikog europskog, kakvo postoji kroz Europsku uniju. Kao i europsko, balkansko bi se zajedničko tržište temeljilo na četiri slobode: slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.
Lideri su u sklopu Berlinskog procesa prošle godine dogovorili da će raditi na toj ideji, koja bi trebala zaživjeti do 2024. godine, a jučerašnji video-summit bio je uglavnom o daljnjim koracima koje treba učiniti u tom pothvatu. Osim vlada samih država koje bi trebale formirati taj zajednički prostor (Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija), na tome operativno rade Vijeće za regionalnu suradnju i administracija CEFTA-e.
Vrisak.info
