Nakon što se djelomično uspjelo primiriti strane u Bosni i Hercegovini u krizi koja ima višestruke izvore i razloge, američka i europska administracija nastavljaju s pripremama za završni pokušaj da se izborna reforma dovede do kraja kako bi se stabilnije ušlo u sljedeću godinu, inače prijeti nova eskalacija s nesagledivim posljedicama.
Nakon posebnog predstavnika za zapadni Balkan Gabriela Escobara, u BiH stiže i Derek Chollet, viši politički savjetnik američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena. On će u BiH biti početkom sljedećeg tjedna u misiji za koju javno nije poznato čime bi trebala rezultirati, piše Večernji list BiH. U State Departmentu ga se smatra čovjekom za posebne zadaće Antonyja Blinkena. Chollet je ranije bio na drugim pozicijama u State Departmentu, Bijeloj kući i Ministarstvu obrane SAD-a. Svi ti posjeti dolaze uoči skorog nastavka razgovora o izbornim reformama u BiH, ali i izvjesne rasprave unutar EU-a o BiH.
Na taj se način ponajprije nastoji ojačati pregovarački dvojac koji čine posebni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica za Europu i središnju Aziju u Europskoj službi za vanjsko djelovanje u Bruxellesu Angelina Eichhorst, koji ima ambiciju provesti izborne reforme na temelju presuda Europskog suda za ljudska prava te ih prilagoditi pravnoj stečevini i načelima utvrđenim Daytonskim mirovnim sporazumom. Ponajprije se to odnosi na ambiciju da se izmjene Izbornog zakona pojednostave tako da se obriše nacionalni predznak prigodom biranja članova Predsjedništva BiH, dok se, za sada, kako se također doznaje, odustaje od pokušaja da se u Domu naroda otkine nacionalna odrednica. Takva zamisao sama po sebi bi podrazumijevala izmjene u Izbornome zakonu, ali i Ustavu BiH koji suštinski do sada nikada nije mijenjan.
Osim tek kada je promijenjena definicija o privremenom aranžmanu Distrikta Brčko koji se nalazio pod arbitražom. Brisanje nacionalnih predznaka iz Ustava, ali i Izbornog zakona smislili su članovi Venecijanske komisije, na što su svoju političku inicijativu nastavili Palmer i Eichhorst. Prva zapreka takvom pristupu bit će potreba upravo za izmjenom Ustava, za što sada, kako stvari stoje, nije moguće osigurati dovoljan broj ruku. Vodeći hrvatski i srpski političari zapravo smatraju kako je to put k brisanju konstitutivnih naroda, zbog čega se s velikim nepovjerenjem gleda na tu inicijativu.
Upravo je i s posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH upućena poruka kako nema trgovine konstitutivnim narodima, što često ističe i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. Još eksplicitniji bio je srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. On je otvoreno poručio kako “srpska strana nije spremna brisati nacionalni prefiks za srpskog člana Predsjedništva”.
Vrisak.info
