Tijekom šeste sjednice Hrvatskog sabora održane u srijedu zastupnik Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) komentirao je izjavu turskog šefa diplomacije Hakana Fidana.
Fidan je, govoreći na sjednici Organizacije islamske suradnje u Istanbulu, izjavio da Balkan smatra integralnim dijelom islamske civilizacije, te je izrazio podršku muslimanima u Bosni i Hercegovini, uz osudu etničkih podjela u regiji.
Raspudić se u sabornici osvrnuo na tu izjavu, aludirajući na njezin geopolitički značaj i implikacije za regiju.
”Ako je Balkan integralni dio islamske civilizacije, znači li to da su i Široki Brijeg i Orašje dio toga? Tko je pozvaniji govoriti o budućnosti Bosne i Hercegovine – neka tamo ulema ili mula iz Teherana ili Indonezije nego Hrvatska, nego Europska unija”, rekao je Raspudić.
“To nije samo demografski i gospodarski interes Hrvatske nego i sigurnosni, tu prije svega mislim na Bosnu i Hercegovinu, koliko je važno za Hrvatsku, za sadašnje i buduće potencijalne ugroze, da su Hrvati u BiH svoji na svome, konstitutivan narod i da sami biraju svoje predstavnike”, dodao je Raspudić.
Rasprava tijekom šeste sjednica Hrvatskog sabora
Na sjednici Hrvatskog sabora raspravljalo se o položaju i pravima Hrvata izvan domovine, pri čemu su brojni zastupnici istaknuli važnost jačanja institucionalne povezanosti, kulturne suradnje i političke reprezentacije iseljenika.
Zastupnik Nino Raspudić upozorio je na, kako je rekao, zabrinjavajuću šutnju hrvatskih političkih čelnika na izjavu turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana, koji je nedavno izjavio da je “Balkan integralni dio islamske civilizacije” i poručio da “islamski ummet stoji uz braću i sestre iz BiH”.
Raspudić je kritizirao izostanak reakcije ministra vanjskih poslova, predsjednika Republike i premijera.
U nastavku rasprave, Irena Dragić (SDP) naglasila je potrebu konkretnijih mjera za povratak mladih iseljenika, uključujući stipendije, olakšavanje birokracije te prilike za rad u javnom i privatnom sektoru. Istaknula je da je povratak iseljenika ključan za opstanak Hrvatske i hrvatskog naroda.
Zastupnici Viktorija Knežević i Zvonimir Troskot založili su se za uvođenje elektroničkog glasanja za Hrvate izvan domovine, podsjećajući da je izlaznost na izborima vrlo niska, što dodatno otežava političku uključenost dijaspore.
Knežević je poručila da ostvarenje prava glasa mora biti polazište ako Hrvatska želi biti moderna i globalno povezana država.
Tomislav Josić (Domovinski pokret) i Zdravka Bušić (HDZ) podržali su prijedlog zakona koji ide u smjeru jačanja veza s dijasporom, dok su predložili i razmatranje novih modela političke zastupljenosti iseljenika u Saboru.
Marin Živković (Možemo) doveo je u pitanje smislenost osnivanja novog Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske, kao i prisutnost Katoličke crkve u takvom tijelu.
Na to mu je državni tajnik Zvonko Milas odgovorio da je Crkva važna poveznica za iseljene Hrvate i da većina njih želi da ona bude dio takvih institucija.
Vrisak.info
