Trend iskazivanja vjerske i nacionalne mržnje koji je u BiH počeo s obilježavanjem adventa ili došašća, vremena u kojem se katolici pripremaju za svoj najradosniji blagdan Božić, nije zaobišao ni Fojnicu.
Radikalu Huseinu Meši s prebivalištem u Fojnici zasmetalo je ukrašavanje trga u središtu Fojnice u povodu adventa te se na Facebook profilu, koji je javan, osvrnuo na blagdansko uređenje grada.
Optužbe na račun adventskog uređenja
U tekstu koji je naslovio “Ko je to nama ugrožen”, Meši je najprije zasmetalo što su adventske svijeće postavljene na trgu na kojem je, tvrdi, trebao biti spomenik “šehidima”. Blagdansko uređenje po njemu je dio nastojanja hrvatske manjine da ovlada Fojnicom, koju u ratu, tvrdi, nije uspjela upisati u “katastar HZ HB”.
Advent kao “poganski običaj” i optužbe o “teroru”
Obilježavanje adventa Meša naziva poganskim običajem kojim u Fojnici, tvrdi, konkretno Hrvati – koji su u manjini – sve do siječnja iduće godine teroriziraju bošnjačku većinu.
Uz otvoreno iskazivanje vjerske mržnje, u kojem negira jedno od temeljnih načela kršćanske vjere, da je Isus Krist sam Bog, on otvoreno iskazuje i nacionalnu mržnju uz potpuno iskrivljavanje događaja iz protekloga rata.
Tako Meša tvrdi, uz ostalo, da je “teror manjine nad većinom” u Fojnici počeo povratkom hrvatskih vijećnika koji su, da se jasno zaključiti iz njegove objave, u Fojnici nepoželjni – baš kao ni advent i njegovo obilježavanje na trgu preko puta Općine, na kojem, sudeći po njegovu istupu, hrvatskim i katoličkim obilježjima nije mjesto, piše Večernji ba.
Povratak u 1993.: Tragedije i nekažnjeni zločini
Fojničke Hrvate u proteklom ratu, unatoč njihovu nastojanju da do sukoba između HVO-a i Armije BiH ne dođe, nije zaštitio ni Sporazum o Fojnici kao zaštićenoj sanitetskoj zoni.
Iako je potpisan uz posredovanje najviših međunarodnih predstavnika, samo dan nakon potpisivanja, početkom srpnja 1993. Armija BiH protjeruje gotovo sve Hrvate iz Fojnice.
Ostaju tek rijetki, među njima i svećenici i časne sestre u drevnom Franjevačkom samostanu. Ljubav prema svojoj domovini BiH životima plaćaju gvardijan i vikar samostana fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, ubijeni 13. studenoga 1993. Ubojica Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH iz Visokog, i njegovi pomagači osuđeni su, ali i više puta pomilovani od bošnjačkog političkog vrha, dok su nalogodavci ostali nekažnjeni , kao i mnogi drugi zločini nad fojničkim Hrvatima.
Plodno tlo za radikalizam
Nekažnjeni zločini pokazali su se plodnim tlom za razvoj radikalizma, mržnje i netrpeljivosti. Iako je objava radikala Meše zasad pojedinačan slučaj, važan je upravo zato što većina Fojničana godinama gradi suživot bez tenzija i sukoba.
Na potezu lokalna vlast
Takav izljev mržnje nužno je osuditi i sankcionirati. Očekuje se reakcija općinske vlasti, ponajprije hrvatskih vijećnika koji se nisu “vratili niotkud”, nego su – kao i svi drugi – birani na demokratskim izborima.
Narod čije interese zastupaju očekuje da se na lokalnoj razini izbore za njihova prava i slobodu obilježavanja blagdana, jednako kao što to uživaju i svi drugi Fojničani.
Bez međusobnih uvreda i uz uvažavanje različitosti koje nisu prijetnja, nego bogatstvo i Fojnice i BiH.
Vrisak.info
