Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, koji se spominje kao mogući županijski premijer, izjavio je nakon jučerašnjeg međustranačkog sastanka da su usuglasili principe koji će biti verificirani nakon što radne skupine završe svoj posao, a rok je 16. studenoga.
– To su mjere i principi buduće skupštinske većine u Skupštini Sarajevske županije za mandat od 2018. do 2022. godine – kazao je Konaković. Do spomenutog datuma predstavnici NiP-a, SDP-a, Naše stranke, DF-a, SBB-a i NBL-a očekuju i certifikate od SIP-a, kako bi bila zakazana konstituirajuća sjednica. Dogovori o uspostavi vlasti finaliziraju se i u Tuzlanskoj županiji, kao i u preostale dvije većinski bošnjačke županije: Unsko-sanskoj i Bosansko-podrinjskoj. Zajedničko za svih pet županija je da će novu vlast formirati široki blok, formalno barem, ideološki suprotstavljenih stranaka. S jedne strane su SDP, DF i Naša stranka, a s druge stranke nastale iz SDA. U svih pet županija vlast se formira i bez relativnog pobjednika (osim TŽ-a) SDA, ali i bez legitimnih hrvatskih predstavnika koje nitko od “pregovarača” i ne spominje. Osim što su mnogi skeptični prema funkcioniranju ovih širokih županijskih koalicija od pet, šest i više stranaka, postavlja se i pitanje kako će se sve ove stranke ponašati dalje u procesu formiranja državne i županijske vlasti. Neke od stranaka koje će participirati u vlasti u pojedinim županijama uopće nisu parlamentarne na višim razinama, a druge imaju, najblaže rečeno, limitiran kapacitet i vjerodostojnost. SDP, DF i NS su najavili da bi i prilikom formiranja federalne i državne vlasti mogli nastupati kao blok, iako su im dosadašnji istupi o tomu kako taj proces treba izgledati prilično disonantni. Taj, uvjetno kazano, lijevi blok u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ima 31 zastupnika. Čak i kada im se pridruži 16 zastupnika iz još tri bošnjačke stranke s kojima koaliraju u pojedinim županijama, nemaju većinu kakvu, navodno, priželjkuju, odnosno dovoljno da izbace SDA i HDZ BiH iz vlasti. Da bi to postigli moraju koalirati s još jednim derivatom SDA, a to je PDA Mirsada Kukića, kojeg nisu željeli u vlasti u Tuzlanskoj županiji. No, čak i da naprave takav politički savez, teško mogu ovladati FBiH bez Doma naroda, oko čijeg se izbora lome politička koplja. Jasno je da ovakva računica ne može proći bez HDZ-a, odnosno koalicije stranaka HNS-a.
Snaga i jedinstvo HNS-a
Na državnoj razini je mogućnost formiranja vlasti bez SDA još manje moguća jer već spomenuti blok lijevih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ima 10 zastupnika, što je tek jedan više od broja mandata koje ima sami SDA. To je dovoljno za koaliranje s već formiranim blokovima hrvatskih i srpskih stranaka i uspostavu vlasti, ali za razliku od SDA, lijevi blok za sada odbacuje mogućnost uspostave vlasti na konceptu triju konstitutivnih naroda koji promoviraju izborni pobjednici u hrvatskom i srpskom biračkom tijelu. Kako trenutačno stvari stoje, jedino što bi moglo ujediniti bošnjačku ljevicu i SDA je mogućnost uspostave federalne i državne vlasti bez legitimnih hrvatskih predstavnika. Tada bi oba bloka svoju suradnju mogla skrivati iza “probosanske koalicije”. Prepreka tomu je izborni rezultat koalicije oko HDZ-a, jedinstven postizborni nastup stranaka HNS-a i već dogovoreno partnerstvo pobjedničkog hrvatskog i srpskog bloka u BiH.
Večernji list
