Na 15. izdanju međunarodnog Dubrovnik Foruma sudjeluje 40-ak ministara, pomoćnika ministara, državnih tajnika uglavnom iz zemalja južne, jugoistočne i srednje Europe, ali i predstavnici nekih europskih institucija, međunarodnih organizacija te poslovnog sektora.
U govoru je istaknuo potporu službenog Zagreba zemljama u susjedstvu i njihovim europskim težnjama i ambicijama, a posebice BiH.
Po njegovim riječima, Hrvatska je posebice predana pitanju jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda te da Hrvati, kao najmalobrojniji narod, ne budu ponovo žrtva izbornog inženjeringa, podsjetivši da njegova vlada to nastoji postići na “kooperativan, a ne konfliktan način”.
“Rat koji je pokrenula Rusija ima pogubne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za sve nas u Europi (…) Ovo su vrlo nesretne okolnosti za gospodarstvo, energetiku i krizu s hranom koja je u punom zamahu”, rekao je Plenković.
“Veliki rast cijena energenata nas je stavio u položaj kada moramo djelovati zajednički i intervenirati nacionalno kako bi naše industrije imale dovoljno izvora energije te kako bi domaćinstva mogla spojiti kraj s krajem”, dodao je.
Kazao je da je hrvatska vlada stoga donijela paket u vrijednosti pet milijardi kuna kako bi pomogla domaćinstvima te malim i srednjim poduzećima.
Govoreći o Ukrajini, podsjetio je i da je Hrvatska bila žrtva agresije i da se prije 30 godina također susretala s istom retorikom, negacijom nacionalnog identiteta i tzv. etiketom denacifikacije.
“Podržali smo Ukrajinu politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno i tako ćemo činiti i dalje s našim partnerima i saveznicima na Zapadu, a također smo pružili utočište pružili za preko 20.000 ukrajinskih izbjeglica”, rekao je Plenković.
“Naša politička potpora, koju smo pokazali davanjem toj zemlji status kandidata za EU, na Europskom vijeću prije dva tjedna, bila je kruna naših napora zajedno s našim prijateljima, prema Ukrajini”, istaknuo je.
Mjere koje su poduzete prema Rusiji su, kako je rekao, bile “brze, jake i rigorozne”, ističući važnost međunarodnog prava.
“Međunarodni poredak zasnovan na vladavini prava je važan. Ovo je u suštini sukob između demokracija i autoritarnih režima i moramo znati da je to ključ onoga čemu trenutno svjedočimo”, rekao je šef vlade, dodajući da “živimo u vremenu kada je sukob tako vidljiv i opipljiv”.
Po njemu, više je čimbenika koji upućuju zašto je Rusija napala Ukrajinu u točno određenom trenutku.
“Moramo reći da povlačenje iz Afganistana nije bilo najdostojanstvenije. U očima onih koji prate igre moći na međunarodnoj razini to je, bez svake sumnje, bio znak slabosti”, rekao je Plenković.
Također, nastavio je premijer, političke turbulencije i prioriteti među velikim silama bili su usmjerene na druga pitanja.
“SAD je bio više usredotočen na odnose s Kinom, a u Njemačkoj smo svjedočili kraju ere kancelarke Angele Merkel i formiranju nove koalicijske vlade, dok je Velika Britanije izlaskom iz EU-a promijenila svoj međunarodni položaj”, rekao je Plenković, podsjetivši da se ponovio isti scenarij kao s invazijom na Gruziju 2008. u vrijeme oko Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu.
“Invazija na Ukrajinu se desila opet u vrijeme Olimpijskih igara u Pekingu, ovaj puta zimskih”, dodao je.
Upozorio je da zbog rata u Ukrajini već svjedočimo nestašici hrane u Africi, što će dovesti do daljnjeg slabljenja i destabilizacije ranjivih država.
“Posljedice će biti siromaštvo i glad te novi valovi migracija od kojih će mnogi voditi prema Europskoj uniji”, rekao je premijer.
Govoreći o ovisnosti o ruskim energentima, kazao je da je Hrvatska otvorila svoj prvi LNG terminal u siječnju 2021. te da namjera Hrvatske povećati kapacitete ukapljenog prirodnog plina. s 2,5 na 6,1 milijardu prostornih metara.
Potrebe hrvatske industrije i domaćinstava iznose 2,8 milijardi prostornih metara plina.
Plenković tvrdi da Hrvatska može pridonijeti energetskoj sigurnosti naših susjeda, Slovenije, BiH, Mađarske i Austrije i svih ostalih koji žele koristiti LNG na Krku.
Vrisak.info
