Čini se kako je proteklih dana u susjednoj Hrvatskoj prelako “odletio” novac onih koji su željeli ulagati u kriptovalute ili su mislili da ih čeka neka brza zarada pa su kliknuli na nešto, ostavili e-adresu, bankovni račun i tako dalje. Iako je riječ o ozbiljnijim ljudima, jer najmlađi među njima ima 47 godina, a najstariji 73, očito je glad za lakom zaradom jednaka kod svih, a kad se sve čini tako jednostavno – gasi se i razum.
Skidanje s kartica
U dvije prijavljene računalne prijevare u Osječko-baranjskoj županiji nepoznati počinitelji obmanuli su 60-godišnjaka i 47-godišnjaka, koji su htjeli trgovati kriptovalutama, nakon čega su ostali bez gotovo 24 tisuće eura. U Varaždinu su 70-godišnjak i 73-godišnjak ostali bez ukupno 12.800 eura. Prema prijavi 70-godišnjaka, nepoznata je osoba zadnjeg dana siječnja došla do podataka o njegovu računu te provela više desetaka nedopuštenih transakcija, oštetivši ga za oko 5300 eura. Varaždinska policija zaprimila je i prijavu 73-godišnjaka koji je dobio poziv nepoznatog muškarca koji ga je uvjerio da je u njegovu kriptonovčaniku 6800 dolara te da mu taj iznos trebaju isplatiti na bankovni račun. Ne sumnjajući na prijevaru, 73-godišnjak je, prema uputama prevaranata, na svoj mobitel instalirao aplikaciju Any Desk, nakon čega mu je s tekućeg računa i kreditne kartice skinuto oko 7500 eura. Materijalna šteta računalnih prijevara u 2023., samo u Republici Hrvatskoj, iznosi 10,5 milijuna eura, što je u odnosu na 2022. godinu, kada je šteta iznosila osam milijuna eura, povećanje od 31 posto, upozoravaju iz policije. A kakvo je stanje u BiH? Kratko rečeno, nimalo dobro. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini lani je zaprimila rekordan broj žalbi potrošača, a sve su češće pritužbe na online kupnju i prijevare. Iz Institucije su za biznis.ba kazali kako se potrošači iz godine u godinu sve više žale na online kupnju i ulaganja jer rezultiraju prijevarama. – To znači i da se povećava volumen ove vrste trgovine, ali i broj opasnosti u ovoj vrsti trgovine. Naime, od pandemije COVID-19, tj. od 2020. godine do danas, broj usluga i proizvoda koji se online prodaju značajno se povećao, ali značajno je došlo i do povećanja prijevara – naveli su. Također, ovakve vrste žalbi prosljeđivane su i nadležnim MUP-ovima. Bloomberg pak piše da je posljednjih godina sve više službenih vladinih izvješća u svijetu koja govore o kripto i internetskim prijevarama, a te kriptoprijevare imaju stalni trend rasta. – Policija i specijalizirane agencije pokušavaju biti ukorak s organiziranim kriminalom koji se bavi kriptoprijevarama, ali teško je predvidjeti buduće scenarije i posljedice štete od kriptokriminala. Stručna javnost prepoznaje oko 30 vrsta prijevara kriptovalutama, a najpoznatiji način su Ponzijeve sheme i programi ulaganja s visokom dobiti. Prilikom rangiranja u vrhu su “pump and dump” sheme i ransomware jer se smatra da su najprofitabilnije i lako izvedive. Ipak, prevaranti koriste neke stare taktike prijevara, s tom razlikom da traže plaćanje u kriptovalutama. Najpoznatiji način kriptoprijevara su investicijske prijevare, kada prevarant pokušava navesti žrtvu na kupnju kriptovaluta uz korištenje taktike da može puno zaraditi uz malo rizika. Jedan od načina kako prevaranti ostvaruju komunikaciju su društvene mreže ili aplikacije za upoznavanje. Iako ima primjera da komunikacija počinje SMS-om, mailom ili čak pozivom.
Ucjenjivačka prijevara
U investicijskim prijevarama ulaganje kriptovaluta može biti realizirano kao klasično ulaganje ili kao plaćanje. Sljedeći način, koji je također vrlo čest, je da se prevaranti lažno predstavljaju uime poznate kompanije, zatim da su predstavnici državnih kompanija ili institucija, tražeći da kupite njihove kriptovalute, da uplatite račune ili dugovanja kriptovalutama i slično.
Kod lažnog predstavljanja poznat je i način da prevaranti šalju neželjene ponude za posao u vezi s kriptovalutama, uz plaćanje unaprijed u kriptovaluti. Zabilježeno je i mnogo primjera ucjenjivačke prijevare ili iznude, u kojima prevaranti šalju obavijesti da imaju kompromitirajuće video ili fotomaterijale ili druge neugodne podatke o nekome. Zatim traže da im se plati u kriptovaluti kako ne bi objavili te informacije ili materijale – stoji u analizi koju potpisuje Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja. Opreza nikad dosta, pogotovo u današnje vrijeme.
Vrisak.info
