Teško je promijeniti stav međunarodne zajednice o Bosni i Hercegovini koji je formiran po „sarajevskom narativu“, pogotovo jer na tome nisu radile prethodne vlade, kazao je u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković.
Plenković je saborskim zastupnicima predstavio izvješće o sastancima Europskog vijeća, a posebno se osvrnuo na rasprave o Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako je uspjeh što je u tekst Strateškog kompasa na inzistiranje Hrvatske uvrštena rečenica o poštivanju konstitutivnih naroda u BiH.
„O ovoj temi su mogli razgovarati i oni koji su vodili vanjsku politiku prije nas, ali nikada nisu na ovakav način“, kazao je Plenković.
Zastupnici Mosta kritizirali su Plenkovića da nije učinio dovoljno kako bi došlo do izmjene izbornog zakona u BiH koji omogućava preglasavanje malobrojnijih Hrvata u FBiH.
Tako je Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić istaknula da unošenje konstitutivnih naroda u tekst Strateškom kompasa nije uspjeh jer se radi o činjenici koja je dio Ustava BiH pa se „ne možemo diviti onome tko kaže da sunce sja ili da je voda mokra“.
Poručila je i da vlada nije htjela „riskirati“ svoje europske pozicije kako bi osigurala jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, što je i sigurnosno pitanje za Hrvatsku.
„Ravnopravnost konstitutivnih naroda kao referenca nije postojala. Vama to možda djeluje notorno, jednostavno, kao prepisivanje Ustava, ali nije“, kazao je Plenković, istaknuvši da su se tome izrijekom usprotivile Njemačka, Nizozemska, Luksemburg i Češka.
Ta činjenica, smatra Plenković, „govori o nataloženom stavu u međunarodnoj zajednici koji se prije svega generirao političkim narativom Sarajeva“.
„Hrvata u političkom smislu u Sarajevu nema već skoro dva desetljeća i ta činjenica je dijelom i razlog što svi međunarodni predstavnici koji dolje provedu neko vrijeme u konačnici usvoje taj narativ“, kazao je Plenković.
Po njegovim riječima već „godinama“ postoji nerazumijevanje načina na koji je BiH ustrojena.
„Mijenjati to nakon toliko godina je izrazito teško“, istaknuo je Plenković dodavši da je njegova vlada u posljednje dvije godine učinila više nego sve vlade do sada zajedno.
Plenković: Ne vjerujem da je dron slučajno pao u Zagrebu
Plenković se osvrnuo i na pad bespilotne letjelice sovjetske proizvodnje u Zagrebu 10. ožujka i pritom istaknuo da je „indikativna“ činjenica da je ona eksplodirala baš tijekom rasprave na neformalnom sastanku u Versaillesu kada se dogovarala izjava o agresiji Rusije na Ukrajinu.
„Nije baš velika matematička vjerojatnost da od svih mjesta u radijusu njenog dometa padne na glavni grad Hrvatske. Nisam toliko sklon vjerovati čudnovatom aleatornom putu te besposadne letjelice s obzirom na to koliko je velika vjerojatnost da padne baš na Zagreb“, kazao je Plenković.
Davorko Vidović iz SDP-a ustvrdio je da je Hrvatska, usprkos navodima o vanjskopolitičkim uspjesima vlade, „jedina članica Europske unije koja je napadnuta, a da pritom mi kao građani ne znamo tko nas je i zašto napao“.
Trenutno se ne može kategorički tvrditi je li riječ o napadu, grešci ili sabotaži, odgovorio je Plenković.
Prijateljski odnosi s Ukrajinom
Hrvatski premijer je u svom izlaganju govorio i o odgovoru EU-a na rusku agresiju te je posebno istaknuo da Unija i Hrvatska „pokazuju solidarnost, jedinstvo i odlučnost“ davanjem humanitarne, političke, vojno-tehničke i druge pomoći Ukrajini te spremnošću da se nađu alternativi izvori energenata.
„Hrvatska s Ukrajinom gaji iskrene i prijateljske odnose. Ukrajina nas je prva priznala. Podržavamo njen suverenitet i integritet“, ponovio je Plenković.
Naglasio je da je Hrvatska primila 15 tisuća ukrajinskih izbjeglica, da je podržala otvaranje istrage Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima u Ukrajini te da podržava europsku perspektivu Ukrajine.
„Hrvatska će pomoći Ukrajini, želimo da ona u ovim okolnostima dobije poseban institucionalni status u odnosu na EU“, kazao je Plenković.
Vrisak.info
