Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da hrvatsko predsjedanje Vijećem EU dolazi u izazovno vrijeme te da je za Hrvatsku izrazito važno da u kontekstu rastućeg populizma i rasta stranaka s antieuropskim sentimentom članstvo u EU odjedanput ne postane politički problem.
“Hrvatsko predsjedanje dolazi u izazovno vrijeme u političkom smislu, sad smo u najdinamičnijim tjednima koji se tiču uređenog ili neuređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU – slučaj bez presedana za europski projekt koji će ovako ili onako ostaviti posljedice, koji će neposredno doći na stol i Hrvatske kao jednoga od aktera u prvih šest mjeseci”, kazao je Plenković na seminaru za ministre i državne tajnike u organizaciji Nacionalne škole za javnu upravu – École Nationale d’Administration (ENA).
Istaknuo je da praktički koincidira 31. listopada (Brexit) s 1. studenim kada nastupa nova Europska komisija Ursule von der Leyen, dodavši da samo te dvije činjenice, uz završnu fazu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru, predstavljaju ključni neobični i vanserijski okvir trenutka prvog hrvatskog predsjedanja.
“Za nas je politički izrazito važno da u kontekstu rastućeg populizma, demagogije, rasta stranaka s antieuropskim sentimentom koji je najčešće baziran na neznanju, lažima, neupućenosti, neinformiranosti, ali s vrlo preciznom strateškom političkom agendom da plašeći hrvatske građane stvara osjećaj da jedan dio ljudi smatra da nam članstvo u EU za koji su se hrvatske Vlade, predsjednici, Hrvatski sabor zalagali dobrih 28 godina – odjedanput ne postane politički problem”, poručio je hrvatski premijer, prenosi Hina.
Naša je zadaća argumentima i dijalogom suzbijati antieuropske političke snage
Dodao je da takvih pokreta ima i drugdje, ali da je njihova zadaća kao europski orijentirane i Vlade i stranke i parlamentarne većina da argumentima i dijalogom suzbijaju te političke snage.
“To radimo i u svakodnevnom radu i kroz dijalog u Hrvatskom saboru. Nekada to kod jednog dijela zastupnika nailazi na vrlo pozitivnu reakciju, a kod nekih pruža šansu za jednu platformu ne bi li kritizirali bilo što što se može staviti pod bilo kakav europski okvir. No, moramo ustrajati na tome jer je to naša zadaća”, naglasio je Plenković.
Kazao je i da je Hrvatska još mlada demokracija te ono što Francuzi nazivaju političkom pedagogijom nije ‘per se’ shvaćeno kao normalno. “Moramo se puno više fokusirati na tumačenje naših politika, vizija i razloga zašto idemo određenim smjerom, a europska politika sigurno zahtijeva još dosta objašnjenja”, naglasio je.
S obzirom na to da će Hrvatska u političkom smislu biti domaćin summita između zemalja EU i država jugoistoka Europe, Plenković je istaknuo da će nastaviti političku tradiciju koja je pokrenuta 2000.
Jugoistok Europe ne može vječno ostati čekaonica zemalja koje su okružene članicama EU
“Tu ćemo nastojati uputiti poruku kako dalje, to je možda tema u kojoj se Hrvatska i Francuska razilaze – kako pristupati dalje proširenjima. Mi imamo realan pristup, a to je da jugoistok Europe ne može vječno ostati nekakva čekaonica zemalja koje su okružene članicama EU. Trebaju se ispuniti kriteriji, svaka zemlja individualno, no moramo dati jasan smjer u kojem pravcu to sve skupa treba ići”, naglasio je.
Što se tiče politički prioriteta Hrvatske, kazao je da postoje četiri točke.
Prva je Europa koja raste i koja se razvija, a to je za Hrvatsku, kaže, važno s aspekta da su u stratešku agendu Europskoga vijeća u lipnju uvrstili program demografske revitalizacije. Plenković je naveo da danas 14 od 28 zemalja ima negativni prirodni priraštaj te istaknuo da je to horizontalni problem europskog kontinenta, a kod manjih naroda teži za rješavanje.
“Želimo ojačati unutarnje tržište, konkurentnost, ekonomiju država članica, jaču koheziju, konvergenciju. Želimo Europu koja nas spaja prometno, energetski, digitalno, infrastrukturno u svim mogućim aspektima. To je tema koja je bitna i za naše susjedstvo i nju ćemo nastojati projicirati u jednom i u drugom smjeru, naglasio je hrvatski premijer.
Treća je točka Europa koja štiti svoje građane, a to je, ističe, pitanje sigurnosti, poštivanje prava, europskih vrijednosti i sveobuhvatan pristup migracijama.
Četvrto pitanje je globalna uloga Hrvatske i Europske unije pri čemu Hrvatska mora i dalje biti i asertivna i aktivna.
Vrisak.info
