Ministar obrane BiH Zukan Helez kazao je u ponedjeljak kako je Hrvatska važan susjed i prijatelj BiH na putu ka euroatlanskim integracijama, ali smatra da pripadnici njene vojske ne mogu biti dijelom međunarodnih vojnih misija u BiH.
“Moje stajalište o angažiranju vojnika iz Hrvatske proizlazi iz Daytonskog sporazuma, a tamo jasno piše da vojske susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, ne mogu biti dio mirovnih misija u BiH. Ja sam legalist i poštujem Dayton i zakone BiH”, kazao je ministar Helez za sarajevski portal Faktor, komentirajući izjavu njegova zamjenika Slavena Galića, koji je pak u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka kazao kako podupire moguće pridruživanje Hrvatske mirovnim snagama Europske unije u BiH (EUFOR) jer je Hrvatska i članica EU kao i NATO-a.
Ministar Helez je nakon toga kazao kako je Galićeva izjava njegovo osobno, a ne stajalište Ministarstva obrane BiH. Dodao je i kako su članovi Predsjedništva BiH tijekom posjeta Bruxellesu u veljači i sastanka s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom dobili jasna tumačenja da pripadnici vojski Hrvatske kao ni Srbije neće biti angažirani u BiH.
Prijedlog da se Hrvatska vojska angažira u sastavu misije Athea u BiH prvi je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no dužnosnici EU to su otklonili kao neprihvatljivo. Vojni dio Daytonskog sporazuma, čiju su provedbu nadzirali pripadnici IFOR-a a potom SFOR-a, čiji je mandat 2004. preuzeo EUFOR, definirao je kako su strane-potpisnice, odnosno tadašnja Republika BiH, Republika Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija, suglasne da će mirovne snage činiti vojnici iz sastava država-članica NATO-a, ali i onih koje to nisu, pri čemu se ne spominje niti jedna zemlja pojedinačno.
Prijedlog da se Hrvatska vojska angažira u sastavu misije Athea u BiH prvi je iznio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no dužnosnici EU to su otklonili kao neprihvatljivo. Vojni dio Daytonskog sporazuma, čiju su provedbu nadzirali pripadnici IFOR-a a potom SFOR-a, čiji je mandat 2004. preuzeo EUFOR, definirao je kako su strane-potpisnice, odnosno tadašnja Republika BiH, Republika Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija, suglasne da će mirovne snage činiti vojnici iz sastava država-članica NATO-a, ali i onih koje to nisu, pri čemu se ne spominje niti jedna zemlja pojedinačno.
O Hrvatskoj odnosno Srbiji u tom dijelu ništa nije izrijekom navedeno osim obveze povlačenja svih vojnih snaga iz BiH koje “nisu domaće” u razdoblju od 30 dana od trenutka potpisivanja mirovnog sporazuma. Milanović je inzistirao na tvrdnji kako mu je nelogično da u sastavu EUFOR-a budu vojnici iz država poput Čilea, a da oni iz Hrvatske ne mogu sudjelovati.
Galić: Podržavam dolazak vojnika iz RH u EUFOR-ovu misiju u BiH
Vrisak.info
