Think-tank organizacija, Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, predstavila je u petak u Mostaru prijedloge izmjena Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine kojim se, kao tvrde, provode presude Ustavnoga suda BiH u slučaju ‘Ljubić’ i Europskog suda za ljudska prava zbog čega je zemlja više godina u političkoj krizi, a nakon sljedećih izbora prijeti potpuna blokada u slučaju da se ne budu mogli provesti njihovi rezultati.
Jedan od članova stručnog tima IDPI-a, sociolog Ivan Vukoja, ocijenio je kako su rješenja za izmjene Izbornog zakona pronašli u poštivanju odredbi uloge konstitutivnih naroda, ali i manjina.
‘Pri izradi naših modela vodili smo računa o presudama Ustavnoga suda BiH koje se tiču Izbornoga zakona BiH, posebno o presudi u predmetu Ljubić, ali i presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci te Zornić i Pilav’, rekao je Vukoja.
Pojasnio je da njihovi prijedlozi onemogućuju da jedan narod bira političke predstavnike drugom narodu u institucijama kao što je Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Voditelj stručnog tima IDPI-a Ivan Pepić je naglasio kako se predloženim modelima ne mijenjaju unutarnje granice BiH, na što često upozoravaju bošnjačke stranke, nego se provode presude koje opterećuju izborno zakonodavstvo u BiH. ‘
Svi moraju imati pravo birati i biti birani. Nije bitno koje je nacije određeni kandidat, nego je bitno tko ga bira i koga on predstavlja. Ponudili smo modele kojima se sve to rješava. Našim modeli ispunjavaju načela legitimnog predstavljanja ali i teritorijalne proporcionalne zastupljenosti’, rekao je Pepić. IDPI je izradio dva prijedloga.
Jednim se u cijelosti provedi presuda Ljubić, te dvije presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga. Ovaj prijedlog zahtjeva samo izmjene Izbornog zakona BiH, bez izmjena Ustava BiH. Drugi, pak, prijedlog u potpunosti rješava provedbu presuda Ljubić, Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, ali zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH te Ustava BiH.
Kod izbora članova Predsjedništva BiH, IDPI po jednome prijedlogu predlaže ukidanje odredbe Izbornog zakona BiH po kojoj kandidati moraju potpisati izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu. Oni tumače da svi građani mogu biti kandidat za bilo kojeg člana Predsjedništva. Ne postoji razlog zašto Rom ili Židov ne bi mogli predstavljati Hrvate u BiH (ili Srbe ili Bošnjake) ako dobiju većinsku potporu hrvatskog naroda. Legitimitet za predstavljanje proizlazi iz glasača, a ne iz nacionalnosti kandidata, tvrde u IDPI-u.
