Nekada su se s tržnice nosile pune vrećice, a danas tek pokoji krumpir, jabuka ili glavica luka. Voće i povrće, nekoć neizostavan dio svakog obroka, postaje luksuz koji se pažljivo bira, odmjerava i važe.
Domaća proizvodnja sve je više pod pritiskom – visoke cijene goriva, repromaterijala i nesigurno tržište pogađaju proizvođače, dok su kupci s druge strane sve oprezniji u potrošnji svake marke. Ekstremno visoke cijene sezonskog voća dodatno odvraćaju potrošače od kupnje.
Prema pisanju medija, za kilogram trešanja potrebno je izdvojiti od 7 do čak 18 KM, dok se cijena košarice jagoda kreće između 5 i 10 KM. Jabuke dosežu cijenu i do 14 KM po kilogramu, a rajčica ide do 7 KM. Povrće poput krumpira i luka nešto je povoljnije – cijene se kreću između 2 i 4 KM po kilogramu. Trgovci ističu kako su i oni pogođeni velikim troškovima.
“Jagode i trešnje skuplje su od 20 do 30 posto, a što se tiče krumpira i sličnih proizvoda, tu su cijene iste ili čak niže, možda su krumpir i luk sada jeftiniji” rekao je jedan prodavač.
“Ljudi moraju uložiti, proizvesti, a nikad ne znaju hoće li uspjeti. Sve je preskupo. Ljudi kupuju doslovno po dva-tri krumpira, tek toliko da se skuha ručak” kazala je za N1 trgovkinja Mersida.
Ekonomisti i predstavnici proizvođača upozoravaju da je situacija alarmantna.
“Imamo malu proizvodnju, a klimatske promjene dodatno su je smanjile. Urod je slab, a cijene su takve kakve su. Nismo konkurentni jer nemamo velike poticaje u odnosu na uvoznike. Dolazimo do toga da cijene diktira uvozni lobi” objasnio je za N1 Nedžad Bićo iz Udruge poljoprivrednika Federacije BiH.
Neodrživo stanje
Prema riječima ekonomista Igora Gavrana, trenutačna situacija u kojoj poljoprivrednici dobivaju minimalne iznose, a potrošači plaćaju previsoke cijene, dugoročno je neodrživa. To, tvrdi Gavran, vodi gašenju domaće proizvodnje i smanjenju kvalitete proizvoda na tržištu, dok najveću korist imaju preprodavači.
Koliko su cijene gotovo svega porasle, pokazuje podatak Saveza samostalnih sindikata BiH: četveročlanoj obitelji u travnju je za život bilo potrebno 3168,90 KM, od čega čak 1421,10 KM samo za hranu. To je za oko 420 KM više od minimalne plaće, koja prema posljednjoj odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1000 KM.
Kako dalje i što staviti na listu prioriteta u vremenu brojnih i nezaustavljivih poskupljenja – pitanje je koje sve češće postavljaju građani. Mnogi se zadužuju kod obitelji, prijatelja ili čak banaka, dok rijetki uspijevaju pronaći rješenja koja im omogućuju preživljavanje bez dodatnih dugova.
Iz Udruge za zaštitu potrošača savjetuju građanima da prate tjedne akcije, uspoređuju cijene između trgovina i tržnica, planiraju obroke unaprijed te kupuju sezonske proizvode na veliko, kada su povoljniji. Također, potiču i razmjenu domaćih proizvoda kao alternativni način borbe protiv visokih cijena i očuvanja domaće proizvodnje.
Vrisak.info
