Unatoč činjenici da smo ušli u pretposljednji tjedan predizborne kampanje te smo, u skladu s načelima političkog komuniciranja, u fazi koja iz tematske prelazi u onu vruću, dojmovi s terena pokazuju određeni izostanak emocija u kampanji uvjetovan, tvrde analitičari, prvenstveno situacijom da u ovom trenutku ne postoji neka velika kriza u međunacionalnim odnosima koja bi se prelijevala na niže razine, ali i općenitim zasićenjem kod ljudi, piše Večernji list BiH.
Osnovne značajke
No, ono što je primjetno je da ova kampanja za lokalne izbore pokazuje znatno veću usmjerenost na teme lokalnog značaja, one komunalne, koje bi trebale potaknuti ljude da u što većem broju izađu na izbore. Međutim, kampanja nije ostala lišena elemenata koji su odlika ranijih ciklusa, a to je nastup ad hominem u cilju diskreditacije političkih protivnika. Istodobno, s obzirom na specifičnost uređenja BiH, ali i postojanje više lokalnih zajednica s izmiješanim nacionalnim stanovništvom te u kojima odnosi nisu do kraja definirani, na ovim lokalnim izborima prisutan je i element nacionalnog okupljanja oko zajedničkih kandidata i lista u cilju dobivanja što bolje pozicije u tijelima i institucijama općina i gradova.
poster
Politolog Danijel Vidović za Večernji list komentirao je osnovne značajke ovogodišnje izborne kampanje, koje se, naravno, razlikuju od općine do općine, no ipak je moguće utvrditi jedan zajednički nazivnik.
– Dosta analitičara slično promišlja. Ova je kampanja, najkraće rečeno, dosadna. Uopće nemamo osjećaj da su izbori, ali to se razlikuje od sredine do sredine. U nekim sredinama izbori će biti mnogo kompetitivniji nego u drugima – izjavio je Vidović.
Kao primjer s hrvatske političke scene uzeo je Žepče u kojemu dvije hrvatske političke opcije imaju kandidate, što pak otvara prostor SDA da izabere kandidata, navodi Vidović. Ipak dodaje kako je opći zaključak da je kampanja dosta letargična i neinventivna kada je većina stranaka u pitanju. U pogledu tema koje dominiraju Vidović navodi kako se zbog državnog uređenja BiH nacionalne teme uvijek prelamaju i na lokalnim izborima, a osobito u sredinama gdje su međunacionalni odnosi dosta specifični, poput Mostara i središnje Bosne. No, općenito se može reći da se, dodaje, ljudi sve više okreću biti lokalnih izbora, a to su komunalne teme, ali zato žalosti činjenica da je do sada na lokalnim izborima bila niska izlaznost, osjetno niža u odnosu na opće izbore, a takve su i tendencije za ove.
– Rekao bih da su se ljudi općenito u Bosni i Hercegovini umorili od politike. Previše je tu svakodnevnog upletanja velikih političkih tema, a vrlo se malo i ograničeno radi na konkretnim reformskim koracima koji bi se osjetili u svakodnevnom životu ljudi – upozorava Vidović.
Profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Adnan Huskić ističe kako je njegova načelna ocjena ozračja koja se može iščitati da izostaje neka ogromna kriza koja je uvijek pratila kampanju, tako da mu se čini da je kampanja prvenstveno lišena toga elementa.
– Prije je uvijek iznad toga dominirala neka tenzija, kriza, bila ona istinska ili generirana da bude svrha sama sebi, ali ne vidim taj element – navodi. Trebalo bi, ističe, lokalnu politiku spustiti na lokalnu razinu, no upozorava kako su kampanje opet ostale unutar metoda odranije, odnosno ima dosta kampanja koje su usmjerene ad hominem, ide se na kompromitirajuće materijale iako je sve to spušteno i lokalizirano. Hoće li kod nas lokalna kampanja konačno posrtati, ostaje za vidjeti, iako to jest jedna od značajki ove kampanje. Komentirajući programe i poruke, Huskić kaže da je pitanje koliko su mediji kapacitirani biti ono što bi trebali biti, mediji koji prenose informacije s lokalne razine, odnosno pitanje je koliko su se te teme uspjele nametnuti.
– Nije mi, primjerice, drago što se ponovno ide na kampanje kompromitiranja kandidata druge strane. Stalno imate pokušaje da se izvede priča na višu razinu, to SDA i DF rade vrlo intenzivno, posebno prema “trojci”, ali čak se ni to nije primilo – ističe Huskić. U konačnici, kampanja jest, ocjenjuje, lokalizirana, no još uvijek nismo u situaciji da raspravljamo o projektima, vizijama razvoja općina i gradova. Huskić je analizirao i komunikacijske kanale te zaključuje kako su političke stranke u djelovanju vrlo racionalni akteri u kontekstu komuniciranja te upućuje na činjenicu da posljednjih nekoliko godina imamo sve više ljudi koji informacije primarno dobivaju s društvenih mreža.
Završni tjedni
Do izbora je ostalo još malo manje od dva tjedna te za konačnu ocjenu ove predizborne kampanje treba pričekati još neko vrijeme, ali sve je izglednije da će ocjene koje su do sada iznesene biti i one konačne. Naravno, uvijek postoje i lokalne zajednice u kojima je primjetan viši stupanje emocija i svojevrsni naboj. Ali, hoće li on biti dovoljan da animira potencijalne glasače, a ove izbore dočekamo s nekim većim postotkom izlaznosti, ostaje za vidjeti. U utrci je, podsjećamo, nešto više od 26 tisuća kandidata koji se natječu za tijela uprave u 143 lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini.
O kampanji smo govorili i u Vrisak podcastu u kojem je gost bio politolog Danijel Vidović. Isti pogledajte ispod.
Vrisak.info
