U Mostaru su jutros u 7 sati otvorena birališta na kojima 100.864 građana s pravom glasa bira novi saziv Gradskog vijeća.
To su prvi lokalni izbori u Gradu na Neretvi nakon 12 godina, a za mjesto u Gradskom vijeću natječe se 370 kandidata iz 31 političkog subjekta (22 političke stranke, 5 koalicija i 4 nezavisna kandidata).
Glasa se na 150 redovitih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasovanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, a formirano je i 20 redovitih mobilnih timova.
Tu su i posebni covid-19 mobilni timovi za osobe oboljele od covida-19, kao i za osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije.
Izborni proces nadzire 1.717 promatrača.
Za razliku od većine ostalih gradova u Bosni i Hercegovini u Mostaru se gradonačelnik ne bira izravno, već će ga birati vijećnici nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća.
Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika.
U slučaju da u posljednjem krugu dva preostala kandidata dobiju isti broj glasova gradonačelnik će postati mlađi kandidat.
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine prema pravilima koja je 2004. godine nametnu tadašnji visoki predstavnika Paddy Ashdown.
Ustavni sud BiH 2010. godine proglasio je neustavnim dijelove Statuta Grada Mostara i Izbornog zakona BiH koji se odnose na izborna pravila za Grad Mostar. Sporna je, prije svega, bila činjenica da su izborne jedince s različitim brojem birača davale isti broj gradskih vijećnika.
Gradsko vijeće Mostara raspušteno je 2012. godine po isteku mandata, a s obzirom da u međuvremenu nije postignut politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH i gradskog statuta, lokalni izbori nisu održani 2012. i 2016. godine.
Konačno, u lipnju ove godine potpisan je međustranački sporazum SDA – HDZ BiH kojim je omogućeno održavanje izbora u Mostaru, a taj sporazum je kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u srpnju potvrdila i Parlamentarna skupština BiH.
Izmjenama je definirano da se 22 vijećnika biraju u šest izbornih jedinica (broj vijećnika koji daje svaka izborna jedinica sada je različit i proporcionalan broju birača), dok će preostalih 13 vijećnika biti izabrano s gradske izborne liste.
U Gradskom vijeću Mostara postoje nacionalne kvote, pa tako ni jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, dok je minimalna kvota četiri vijećnika za svaki konstitutivni narod te jedan vijećnik iz reda ostalih, prenosi FENA.
Vrisak.info
