Insekticid chlorpyrifos već tri godine ne smije se koristiti kao zaštitno sredstvo u poljoprivredi na području Europske unije. Pa unatoč tome neki ga još koriste. U mandarinama podrijetlom iz Hrvatske prilikom izvoza u Srbiju nedavno je pronađena povećana količina ostataka pesticida, chlorpyrifosa.
Pošiljka je vraćena u Hrvatsku i naloženo je njezino uništenje budući da je opasna za život i zdravlje ljudi koji bi takvu mandarinu konzumirali. Riječ je o organofosfatnom insekticidu koji se koristi u poljoprovredi za ubijanje brojnih štetočina, uključujući insekte i crve ali iznimno je opasan za ljude i druge toplokrvne organizme.
Rizik za zdravlje ljudi je velik pa se mandarine u kojima je otkriven chlorpyrifos-ethyl moraju neškodljivo uništiti. Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Sustav Europske unije za brzo obavještavanje o sigurnosti hrane (RASFF) objavio je da je u uzorcima mandarina koji su uzeti u Hrvatskoj 18. listopada pronađeno 0,044 mg/kg pesticida chlorpyrifosa.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije priopćili su da je ovo je druga po redu sporna pošiljka mandarina iz Hrvatske u kojoj je otkriven insekticid. Zanimljivo je spomenuti da je od prošle godine chlorpyrifos zabranjen i u Srbiji dok ga je Europska komisija zabranila još 2020. godine, koji se od tada nikako ne smije se koristiti kao zaštitno sredstvo u poljoprivredi.
Tako je odlučila Europska komisija i toga bi se trebale pridržavati sve zemlje članice.
Međutim, to očito nije tako jer je ljetos chlorpyrifos pronađen u pekarskim proizvodima- Stracciatella kolač, mramorni blok, mrmorni kuglof, seljački kuglof, mramorni kolač, čokoladni kolač jednog austrijskog proizvođača koji su se prodavali u brojnim trgovačkim centrima.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFS) procijenila je rizik ovog pesticida kao ‘izrazito toksičnog po zdravlje ljudi‘, što je bilo dovoljno da se zaštitna sredstva na bazi chlorpirifos etila (Califos, Dursban, Pirifos i drugi) zabrane prostoru Europske unije.
Također je zabranjen uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi ova kemikalija, no u ovom zadnjem slučaju treća zemlja je zabranila uvoz mandarina iz Hrvatske, dakle Europske unije.
Sredstva na bazi chlorpirifos na širem području Dalmacije su se najčešće koristila prilikom sadnje luka i češnjaka protiv štetnika u tlu te na voću i povrću protiv lisnih uši i insekatata, poput sredozemne voćne muhe, koja je ove jeseni veliki štetnik u plantažama mandarina. Upravo se zato ostatak chlorpirifos pronašao u mandarinama.
Kako doznajemo, poljoprivrednici u borbi sa sredozemnom voćnom muhom koriste se različitim pa i nedopuštenim sredstvima koje nabavljaju u BIH a među njima je i chlorpirifos.
Proizvođači mandarina sa kojima smo razgovarali osuđuju ovakvo ponašanje neodgovornih pojedinaca koji ugrožavaju zdravlje ljudi i sramote ostale poštene poljoprivrednike, koji pošteno obrađuju mandarine i prodaju ih. Ovako se nanosi ljaga čitavoj dolini Neretve na vrhuncu sezone berbe mandarina – rekli su nam.
Naime, Ministarstvo poljoprivrede, uprava za stručnu podršku savjetuju tretiranje plantaža usmjereno na suzbijanje mediteranske voćne muhe pripravkom Success Bait čija je karenca (vrijeme od tretiranja pa do ubiranja ploda) na mandarinama i agrumima četiri dana.
Prema Fitosanitarnom informacijskom sustava Ministarstva poljoprivrede dozvolu za suzbijanje mediteranske voćne muhe imaju još pripravci: Decis 2,5 EC, Decis 100, Scatto, Rotor super, Demetrina čija karenca iznosi 30 dana pa oni nisu primjenjivi u sezoni berbe mandarina i drugih agruma.
Međutim, na terenu doznajemo da ovo sredstvo sa najkraćom karencom nije učinkovito pa se pojedinci odlučuju na primjenu “jačih” nedopuštenih sredstava poput chlorpirifosa, čime ugrožavaju zdravlje ljudi.
Nažalost, laboratorijska istraživanja su potvrdila veliku štetnost chlorpirifosa za ljudsko zdravlje. Dokazano je da izloženost chlorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije.
U Hrvatskoj je svojevremeno bilo registrirano čak devet sredstava za zaštitu bilja na osnovnih aktivnih tvari chlorpirifos i chlorpirifos-metila, koji se ne smiju koristiti a ukoliko ih ilegalno koriste poljoprivrednici riskiraju novčane kazne od 398,00 do 13272,00 €.
Vrisak.info
