Središnje izborno povjerenstvo BiH nije danas razmatralo donošenje Odluke o načinu popunjavanja Federalnog Doma naroda, jer ta točka nije ni bila na dnevnom redu, potvrdio je za Hrvatski Medijski Servis član SIP-a Vlado Rogić.
– Ne, ta točka nije bila na dnevnom redu, kratko je za HMS kazao Rogić. Dodao je kako je SIP od Državnog i Federalnog zavoda za statistiku zatražio dokumentaciju o rezultatima popisa stanovništva iz 1991. i 2013.
Kako HMS neslužbeno saznaje Središnje izborno povjerenstvo BiH odluku o popunjavanju Federalnog doma naroda namjerava donijeti sljedeći četvrtak, 29. studenog, na dan kada je neslužbeno najavljeno očitovanje Ustavnog suda BiH o apelaciji Borjane Krišto.
Član SIP-a Vlado Rogić zatražio je da se odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto razmatra na sjednici SIP-a kao “prethodno pitanje” prije donošenja odluke o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim i potom stavio izvan snage odredbu Izbornog zakona BiH da se “iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih”, koja je omogućavala Bošnjacima izabrati, uz cijeli bošnjački klub, jednu trećinu izaslanika u Klub Hrvata, tri četvrtine u Klub Srba i Klub Ostalih Doma naroda. Na taj način, a na osnovu nametnutih ustavnih amandamana, u dva su navrata, bošnjačke stranke birale Vladu FBiH bez predstavnika Hrvata.
U presudi Ustavnog suda BiH od Parlamentarne skupštine BiH zatražena je izmjena Izbornog zakona BiH na način da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, te na svim drugim administrativno-političkim razinama, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013.
Bošnjačke stranke, međutim, vrše pritisak na SIP da se odluka o popuni Doma naroda temelji na rezultatima popisa stanovništva iz 1991., te da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, kao što piše u Ustavu FBiH, što je, pak, suprotno presudi Ustavnog suda BiH. Unatoč tome prijete i kaznenim prijavama, ako SIP ne postupi po njihovim željama.
Iako je Ustavni sud BiH, u obrazloženju presude pa apelaciji Bože Ljubića naveo kako svi niži ustavi i drugi zakonski akti moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH, što se odnosi i na odredbu Ustava FBiH, bošnjačke strane ignorirale su takav stav, uporno se pozivajući na Ustav FBiH. Zbog toga je predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto početkom godine zatražila od Ustavnog suda BiH da ocjeni je li ta spomenuta odredba Ustava FBiH, inače identična odredbi Izbornog zakona BiH “da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog narod”a, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- suprotna Ustavu BiH.
O pitanju koje se može rješiti doslovno u roku od pet minuta, Ustavni sud BiH se ne izjašnjava već skoro godinu dana, a neizvjesno je hoće li odluku donijeti i 29. studenog, kako je najavljeno.
Jedino moguća i logična odluka Ustavnog suda BiH kojom bi odredbu Ustava FBiH, identičnu poništenoj odredbi Izbornog zakona proglasio suprotnom Ustavu BiH, izbila bi iz ruku posljednji kvaziargument bošnjačkih stranaka i medija da je donošenje Odluke prema kojoj se iz svakog kantona ne bi birao najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda “rušenje ustavnog poretka FBiH”.
Hrvatski dužnosnici smatraju kako SIP nije zakonodavac, te da nema ovlasti mjenjati Izborni zakon. U SIP-u se, međutim, pozivaju na članak 10.12 Izbornog zakona u kojem se navodi: “Središnje izborno povjerenstvo BiH određuje, nakon svakog popisa, broj izaslanika koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona”.
Pravni eksperti podsjećaju, međutim, da je Ustavni sud BiH stavio izvan snage iPoglavlje 20. članka 20.16.A stavak 2. toč. a-j. Izbornog zakona BiH, kojom je precizirano koliko se iz kojeg kantona bira izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda, te naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da izjeni tu odredbu. Ističu kako temeljem presude Ustavnog suda BiH, tu odredbu može izmjeniti samo Parlament BiH, a ne Središnje izborno povjerenstvo.
HMS, međutim, neslužbeno saznaje, kako je SIP pod pristiskom međunarodne zajednice, koja od njega traži da on svojom privremenom, prvostupanjskom odlukom, koja se može osporavati pred Sudom BiH i Ustavnim sudom BiH “premosti” pitanje popune Federalnog doma naroda, kako bi se mogla uspostaviti vlast u Federaciji BiH./HMS/
