Od 2005. godine do danas, zbog posebne koristi za državu, državljanstvo BiH dobila je 161 osoba, i većinom se radi o sveučilišnim profesorima, umjetnicima, sportašima i gospodarstvenicima.
Pogledom na popis od 161 imena, preporuke za njihov prijem u državljanstvo BiH davali su sportski savezi, pojedina ministarstva, a među onima na čiju preporuku je naturalizirano možda i najviše državljana BiH su Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske gospodarske komore, koje su smatrale da je od interesa za BiH prijem u državljanstvo pojedinih gospodarstvenika iz Rusije, Amerike, Turske…, pišu Nezavisne novine.
Najviše državljanstava BiH zbog posebnih zasluga dodijeljeno je prošle godine, i to ukupno 22, dok recimo 2009. i 2010. godine nijedna osoba nije dobila državljanstvo BiH. Što se tiče zemalja iz kojih dolaze, najviše državljanstava dodijeljeno je osobama iz tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore, koje uglavnom dolaze iz Bijelog Polja, Berana, Pljevlja, Podgorice, Cetinja, Prijepolja, Sjenice, Raške, ali i iz Beograda, Kosovske Mitrovice, Prištine, Zemuna itd.
Zatim slijedi Hrvatska, čijim državljanima je dodijeljeno 25 državljanstava, a odmah iza nje Srbija, čijih 18 državljana je dobilo putovnicu BiH. Odmah iza Srbije je Turska, čijim državljanima je dodijeljeno 18 državljanstava BiH. Recimo, turski državljanin Fatih Kol na preporuku Nogometnog saveza BiH dobio je državljanstvo BiH 2013. godine, dok je Ali Riza Akbas, bankar, na prijedlog Vanjskotrgovinske komore BiH državljanstvo dobio 2016. godine.
Među naturaliziranim državljanima BiH je i Rašid Serdarov, gospodarstvenik iz Rusije, koji je trebao praviti termoelektranu u Ugljeviku, a koji je državljanstvo dobio 2011. godine. Osim gospodarstvenika, na popisu osoba koje su dobile državljanstvo najviše je onih koja su sportom zadužila BiH, a među njima, između ostalih, su i Osman i Nihad Hadžikić, koji su državljanstvo dobili na osnovu prijedloga Nogometnog saveza BiH, ali i Adnan Kanurić iz Austrije, koji je državljanstvo dobio 2017. godine.
Tijekom ove godine do sada državljanstvo BiH steklo je 10 osoba, a među njima su Iranac Ebrahim Mhammadian Elird, zatim Feyzi Cutur iz Turske, kao i njegov zemljak Muzafer Cilek, ali i Nuaim Hendricks, državljanin Južnoafričke Republike.
Zadnji bh. državljani, prema koristi za BiH, postali su Anastasija Vojinović, sportašica iz Srbije, turski profesor Ovgun Ahmet Ercan i gospodastvenik Christopher Antony Gabriel iz Australije. Gabrijel je, inače, bh. javnosti poznat kao suprug Đemile Talić-Gabrijel, donedavno počasne konzulice BiH u Australiji, koju je Predsjedništvo BiH razriješilo te dužnosti, predstavljen je i kao direktor zrakoplovne kompanije “Fly Bosnia”.
Inače, Zakonom o državljanstvu BiH predviđeno je da neka osoba u pojedinim slučajevima, ukoliko se smatra da je to posebno korist za BiH, može državljanstvo BiH dobiti i bez ispunjavanja uvjeta predviđenih tim istim zakonom. Za razliku od ostalih, koji moraju imati najmanje 18 godina, te da prije podnošenja zahtjeva za državljanstvo na teritoriji BiH moraju boraviti najmanje osam godina, osobe za koje se smatra da su od posebno koristi za BiH aplicirati mogu uz preporuku neke od institucija u BiH.
“Ministarstvo civilnih poslova po zaprimanju zahtjeva stranke za prijem u državljanstvo BiH, u skladu s Pravilnikom o postupku prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine osobe koja se smatraju od posebne koristi za BiH, predmet kompletira u što kraćem roku u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku BiH i dostavlja na odlučivanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine”, rekli su u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Najviše državljanstava BiH dobile su osobe iz:
Državne zajednice Srbije i Crne Gore – 25
Hrvatske – 24
Srbije – 18
Crne Gore – 17
Turske – 15
Austrije – 10
Vrisak.info
