Bosna i Hercegovina godinama nije u fokusu američke vanjske politike, a činjenica da se najveća svjetska sila suočava s brojnim vanjskopolitičkim krizama te da ulazi u predizborno razdoblje sigurno neće pridonijeti većem angažmanu u BiH, pa i cijeloj regiji, piše Večernji list BiH.
Jasno je to i iz posljednjeg obraćanja zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthewa Palmera koji je već dugo jedini dužnosnik u State Departmentu koji se u kontinuitetu bavi BiH i ostatkom naše regije. Obnaša i dužnost posebnog izaslanika za Balkan. On je i ovog puta u prvi plan stavio pitanje Kosova, dok su poruke za BiH uglavnom očekivane. Palmer je izjavio da institucije BiH treba oplemeniti da bi se omogućilo funkcioniranje sustava, tako da zemlja ispuni uvjete za članstvo u EU.
– Naš posao nije završen i ostalo ga je još mnogo, posebno u BiH, da osiguramo da je sustav funkcionalan te da institucije uspostavljene Daytonskim sporazumom pružaju onu vrstu usluga za koju su bile i namijenjene, kao i da politički okvir omogući da BiH napreduje na svom europskom putu – rekao je Palmer.
U tom smislu, naveo je on, BiH može računati na SAD, EU i Europsku komisiju kao jake i predane partnere. Ipak, jasno je kako je uloga EU mnogo vidljivija nego američka, iako se svi, manje-više, slažu da ozbiljnih promjena u BiH nema bez aktivnog sudjelovanja SAD-a. Ako je suditi po onome što se navodi u integriranoj državnoj strategiji za BiH, koju je usvojio State Department, SAD želi da BiH bude demokratska, neovisna, ekonomski snažnija i teritorijalno jedinstvena država s uspostavljenim sigurnosnim okruženjem koje je otporno na izazove. Općenito, BiH se u praktičnom životu ipak više oslanja na EU.
Potvrđuje to i informacija da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija jučer uputio Europskoj komisiji listu prioritetnih infrastrukturnih projekata u svrhu izrade ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan. Naglasak je stavljen na projekte iz oblasti prometa i energetike. Cilj tih projekata je pokretanje gospodarskih aktivnosti, unaprjeđenje trgovinskih tokova, stvaranje radnih mjesta te unaprjeđenje kvalitete života građana.
Deklaracijom sa summita iz Zagreba od 6. svibnja Europska komisija najavila je izradu ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan radi pružanja dugoročne podrške ekonomskom oporavku, poticanju gospodarskog rasta, unaprjeđenju konkurentnosti i približavanju regije članstvu u EU. Na listi se nalazi deset projekata. Predloženi prioritetni projekti za BiH su brza cesta Brčko – Tuzla – Živinice, brza cesta Lašva – Travnik – Jajce te brza cesta Mostar – Široki Brijeg – RH.
Na popisu je i željeznička pruga Vareš – Banovići, saniranje i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik, plinovod Travnik – Zagvozd, kao i projekt hidroelektrane Buk Bijela. Također, predložen je i projekt izgradnje autoceste na koridoru Vc kroz RS (Vukosavlje – Doboj), remont dionice pruge Šamac – Doboj – Rječica na željezničkom koridoru Vc te izgradnja ceste Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) s međudržavnim mostom.
Vrisak.info
