Europska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. srpnja 2026. Riječ je o paketima vrijednim manje od 150 eura, koji čine 93 posto e-trgovine u EU.
Ana Brajković, konzultantica i stručnjakinja za maloprodaju iz Hrvatske, navodi da postoji jedan važan detalj.
Ne radi se jednostavno o 3 eura po paketu, već o 3 eura po različitoj kategoriji robe u paketu. To znači da ako u jednoj narudžbi imate, na primjer, majicu, kabel, ukras za kuću i dječju igračku, dodatni trošak ne mora biti samo 3 eura za svaku zasebnu kategoriju robe. Upravo zato ova mjera mijenja logiku “Stavit ću još nekoliko sitnica u košaricu”, kaže ona.
Dodaje da postoji još nešto zanimljivo, a to je kako danas kupujemo, zašto tako lako kliknemo “kupi” i kako su velike platforme promijenile ponašanje potrošača, piše Biznis.ba.
Kako platforme oblikuju navike kupaca
Platforme poput Temua, Sheina i AliExpressa nisu samo klasične online trgovine. Koriste cijeli niz mehanizama koji kupovinu čine bržom, impulzivnijom i emotivnijom: kupone, odbrojavanja, “još samo malo do besplatne dostave”, personalizirane preporuke, stalan osjećaj prilike i vrlo niske cijene (postoji čak i casino efekt pa nemate osjećaj da kupujete, već nešto osvajate).
Istovremeno imaju proizvode s niskim cijenama i visokim prometom, kaže Brajković i dodaje: “Ali problem nije samo u tome što je nešto jeftino. Problem nastaje kada je kupnja osmišljena tako da nas što manje zaustavlja, a potiče da što brže napravimo još jedan klik, pa je i “ovisna”, ali daleko veći problem je što proizvodi nisu nužno u skladu s propisima ili sigurni – i potencijalno su opasni.
Iznijela je nekoliko podataka koji jasno pokazuju razmjere: “U 2025. godini u EU je ušlo oko 5,8 milijardi malih e-trgovinskih pošiljki vrijednosti do 150 eura, što je rast od 26% u odnosu na prethodnu godinu, “to je 16 milijuna pošiljki dnevno ili gotovo 200 paketa svake sekunde ili 13 paketa po osobi, prosječna vrijednost artikla u tom segmentu iznosi 8,82 eura.”
Francuski regulator je 2025. godine testirao više od 600 proizvoda s međunarodnih platformi za e-trgovinu. 75% nije bilo u skladu s pravilima EU, a 46% je bilo i neusklađeno i opasno.
Brajković također navodi da u online kupovini postoji fenomen koji se naziva bracketing: naručujemo više veličina, boja ili varijanti, unaprijed znajući da ćemo vratiti dio.
Kod skupljih proizvoda to stvara veliki problem s povratom, a kod ultra jeftinih proizvoda često se događa nešto drugo: proizvod se ni ne vraća jer ne vrijedi, već ostaje u ladici ili završi u smeću.
“Zato ova tema nije samo stvar carine. Važno je regulirati trgovačke prakse, posebno kada aplikacije i algoritmi snažno utječu na ponašanje kupaca. Ali jednako je važno educirati potrošače da znaju razliku između jeftine kupnje i dobre kupnje”, kaže.
Vrisak.info
