New York u petak obilježava godišnjicu terorističkih napada 11. rujna 2001. u dubokoj krizi, sa sve većim stopama kriminala, mnogobrojnim napuštenim stanovima i zatvorenim trgovinama te beskućnicima na svakome koraku, oko čega se vodi i politička bitka s vladom pred predstojeće predsjedničke izbore.
Unatoč pandemiji koronavirusa, najveća američka metropola održat će godišnju ceremoniju u čast gotovo 3000 poginulih u tim najsmrtonosnijim napadima u američkoj povijesti. Minutom šutnje obilježit će se trenutak kad su se zrakoplovi koje su oteli džihadisti zaletjeli u tornjeve blizance
Svjetskog trgovinskog centra.
Obitelji žrtava neće kao ranijih godina držati govore nego su svoje prigodne riječi snimile. Ali moći će se okupiti na mjestu događaja, uz obvezno nošenje maski i poštivanje distance. Nacionalni memorijalni centar i muzej 11. rujna tom će prigodom biti otvoreni prvi put od početka ožujka.
Devetnaest godina kasnije, 11. rujna simbol je herojstva Njujorčana. Gradski čelnici ističu da je zahvaljujući njihovoj snažnoj volji grad u zadnjih mjesec dana značajno spustio stopu širenja zaraze virusom, od kojeg je umrlo više od 23.000 građana.
Ali mnogi, kao guverner Andrew Cuomo u utorak, upozoravaju na novu veliku kušnju zbog „sekundarnih” gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije.
Uredi prazni do 2021.?
Gale Brewer, predsjednica okruga Manhattana, priznaje da je taj otok, simbol New Yorka, danas pogođen višestrukim problemima.
Neki su izravno uzrokovani koronavirusom: gotovo sve banke, osiguravajuća društva i druga poduzeća u kojima se radi u uredima prešla su u ožujku na rad od kuće i tako rade i dalje zbog čega poslovne četvrti zjape prazne, a posljedice toga osjećaju tisuće malih restorana koji su hranile te radnike.
Čak i ako mu Manhattan nedostaje, 26-godišnji informatički inženjer Boris Tulčinski očekuje, kao i puno njegovih kolega, da će do srpnja iduće godine raditi od kuće, u susjednom New Jerseyju.
Nestalo je i više od 60 milijuna turista koji su svake godine posjećivali New York, a pobjegle su i tisuće Njujorčana: samo s Manhattana otišlo je najmanje 35.000 ljudi, što dokazuju zahtjevi za dopisno glasanje na predsjedničkim izborima, kazala je Gale Brewer.
Zatvoreno je i puno trgovina: između 2017. i 2020. broj praznih komercijalnih prostora gotovo se udvostručio, dodala je.
Kad je riječ o beskućnicima, sve ih se češće može vidjeti nakon što su se zatvorila mnogobrojna skloništa, a oko 13.000 ih je premješteno u prazne hotele na Manhattanu, kazala je.
Povećanje broja ubojstava i pucnjava jedan je od znakova duboke krize. Premda je to daleko od raširenog kriminala 1970-ih i 1980-ih, grad, koji se hvalio da je jedan od najsigurnijih na svijetu, sada ponovno bilježi razine kriminala iz 2012., kako navodi The New York Times.
Trump želi „ubiti New York”
„Ne mogu vam reći koliko primam poziva Njujorčana (…) koji su doslovno zabrinuti da grad propada”, rekao je u utorak Cuomo.
Svi njujorški čelnici ističu, međutim, da su uvjereni da će grad uspjeti preokrenuti takav silazni trend, ali za koliko vremena?
Premda grad pokazuje znakove oporavka, kao što su primjerice ponovno otvaranje muzeja koje je počelo potkraj kolovoza te najavljeno otvaranje restorana potkraj rujna, to bi ipak moglo potrajati tri godine, smatra Brewer, prenoseći mišljenje agenata za prodaju nekretnina.
Dok se to ne dogodi, manje od dva mjeseca od predsjedničkih izbora, opisana kriza postala je jedna od tema u političkoj bitki s Trumpovom vladom.
Republikanski predsjednik ponavlja da je povećanje kriminala u toj demokratskoj utvrdi, u kojoj je i sam rođen, posljedica nesposobnosti i slabosti njegovih izabranih vlasti. U utorak je tako optužio gradonačelnika i guvernera New Yorka da „uništavaju” grad.
Njujorški dužnosnici krivnju pak prebacuju na njega i republikance, jer odbijaju odobriti milijarde dolara New Yorku, kao i drugim demokratskim gradovima, kako bi popunili goleme rupe u proračunu.
„Trump pokušava ubiti New York, to je osobno, to je psihološki motivirano”, ustvrdio je u utorak Cuomo.
Vrisak.info
