Instrument za reforme i rast zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. godine do 2027. godine “težak” je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna pomoć, a četiri milijarde povoljni zajmovi
Podatak da je BiH samo u posljednje dvije godine od Europske unije dobila financijsku pomoć u iznosu od 256 milijuna eura čini se dobrim uvodom u novi plan Europske unije za gospodarski rast zapadnog Balkana vrijedan šest milijardi eura kako bi te zemlje mogle osjetiti određene koristi članstva u Europskoj uniji i prije nego što postanu članice, piše Večernji list BiH.
Rast za idućih 10 godina
– Potencijal ovoga plana za rast je izvanredan te bi u sljedećih deset godina mogao udvostručiti gospodarstva zapadnog Balkana. Kombinacijom reformi i ulaganja plan će omogućiti zapadnom Balkanu da uskoro osjeti koristi od ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, promet, energiju i jedinstveno digitalno tržište – rekla je, predstavljajući plan, nedavno za medije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Instrument za reforme i rast zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. godine do 2027. godine “težak” je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna pomoć, a četiri milijarde povoljni zajmovi. Plaćanja iz tog instrumenta bit će moguća pod uvjetom da zemlje zapadnog Balkana provedu potrebne reforme.
Prema podacima Europske unije upravo je ona i do sada davala najveću financijsku pomoć BiH. Kroz pretpristupne fondove podržava socioekonomski razvoj BiH. U razdoblju od 2021. godine do 2023. godine dala je BiH 256 milijuna eura, od čega je 70 milijuna eura podrške energetski siromašnim kućanstvima. Upućeno je da je već 90 posto od 70 milijuna eura distribuirano prema onima kojima je taj novac namijenjen. Osim toga, Europska unija je od 1999. godine kroz zajmove Europske investicijske banke omogućio 3,2 milijarde eura. Europska unija je i najveći trgovinski partner BiH. BiH, prema podacima čak 73 posto izvoza ostvaruje u Europskom unijom, dok 56 posto dobara uvozi iz Europske unije. Trgovinska razmjena BiH i Europske unije prošle je godine iznosila 15,1 milijardu eura. Izravne investicije iz država Europske unije u BiH prošle godine iznosile su 5,3 milijarde eura.
Jasni pokazatelji
Sve ove brojke jasno pokazuju da je Europska unija ne samo najveći trgovinski partner BiH i pružatelj financijske pomoći te istinski partner BiH koji ulaže u budućnost ove zemlje kako bi se u svim aspektima približila Europi. Izaslanstvo Europske unije u BiH je od 1996. godine realiziralo projekte u vrijednosti većoj od 3,7 milijardi eura u grantovima za rekonstrukciju, vladavinu prava, održivu ekonomiju, obrazovanje i zapošljavanje, promet, poljoprivredu i ruralni razvoj te druge ključne oblasti u BiH. U proteklom desetljeću Izaslanstvo Europske unije u BiH provelo je oko 1000 projekata ukupne vrijednosti blizu milijardu eura grantova. Sredstva kojima se upravlja preko Izaslanstva Europske unije u BiH nisu jedini izvor financiranja Europske unije od kojeg BiH ima koristi. BiH ostvaruje koristi iz različitih proračunskih izvora koji se isplaćuju preko raspoloživih lokalnih i regionalnih fondova. Investicijski okvir za zapadni Balkan je, primjerice, financirao 74 projekta u oblastima životne sredine, prijevoza, energetike i socijalne zaštite u vrijednosti od 732,6 milijuna eura u grantovima. Mnogo pozornosti izazvala je ljetos informacija da je Europska komisija odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 milijuna eura. Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, s pozajmicama od međunarodnih financijskih institucija, iznosi 788 milijuna eura. Međutim, svi odobreni projekti su iz entiteta Federacija BiH, a ni jedan iz Republike Srpske.
Iako su iz Bruxellesa poručili da je razlog činjenica da iz RS-a nije ponuđen ni jedan kvalitetan projekt koji bi se financirao iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), jasno je da Europska unija šalje izravnu poruku srpskom političkom čelništvu u BiH. Još u veljači prošle godine Europska komisija je jasno demonstrirala kako se financijska pomoć može koristiti kao sredstvo pritiska na političke lidere u BiH koji djeluju destruktivno. Kao odgovor na političku krizu koju je tada izazvalo rukovodstvo RS-a, Europska komisija objavila je da je obustavljeno financiranje dvaju infrastrukturnih projekata duž koridora Vc u vrijednosti od 600 milijuna eura. Dakle, pomoć se može i uvjetovati, što samo potvrđuje da nitko, pa ni Europska unija, neće davati novac ako se reforme opstruiraju na bilo kojoj razini odlučivanja.
Vrisak.info
