Nakon višegodišnjeg nasilja, pravnih borbi i neizvjesnosti, Općinski sud u Mostaru otvorio je stečajni postupak nad Hercegovačkom bankom. Ova odluka je važna prekretnica koja konačno omogućuje vjerovnicima da na zakonit način prijave svoja potraživanja i potencijalno dobiju povrat dijela svojih sredstava nakon što su zakinuti pune 23 godine.
Sada je već izvjesno kako osnivači banke, koju je nasiljem uništila međunarodna uprava u BiH predvođena tadašnjim visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem i veleposlanikom SAD-a u BiH Thomasom Millerom, neće dobiti ni marke s obzirom na to da se nalaze na dnu onih kojima se po redoslijedu isplaćuje novac.
Novac neće dobiti franjevci
To je slučaj i s Hercegovačkom franjevačkom provincijom, koja je bila jedan od dioničara banke. Dio novca, do maksimalno 50 posto od potraživanog, dobit će bivši radnici, ali i oni koji su imali depozite, bilo da su građani ili javne ustanove, poput Zavoda mirovinskog osiguranja i drugi depozitari, kao i oni kojima je banka eventualno ostala dužna za određene obveze. Kako je sud konačno utvrdio, ukupna imovina banke na dan 31. prosinca 2023. iznosi 38,126.888 KM, dok ukupne obveze iznose 73,593.753 KM, što jasno ukazuje na njezinu platežnu nesposobnost. U tom kontekstu imenovana stečajna upraviteljica pozvala je vjerovnike da prijave svoja potraživanja, a ispitno ročište zakazano je za 21. siječnja 2025. godine. Tako stečajni postupak može otvoriti vrata k rješavanju dugotrajnih problema i pružiti mogućnost za pravedno razdjeljivanje preostale imovine. No, s obzirom na to da se u roku od 30 dana, odnosno do 24. listopada, nitko nije prijavio od vjerovnika, taj je rok produljen za još 30 dana pa će se vjerojatno i rokovi daljnjih akcija oko banke također pomicati. Ne može se zanemariti razmjer štete koju je međunarodna zajednica prouzročila Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito nakon vojnog upada iz 2001. godine, kada se silom ugasila ova banka jer se procijenilo kako je tako najjednostavnije slomiti pobunu bosanskohercegovačkih Hrvata pred pokušajem njihova potpunog političkog uništenja. Uostalom, upravo je to bilo vrijeme kada je tadašnjem vrhbosanskom nadbiskupu, kardinalu Vinku Puljiću, stvarni “donositelj odluka” rekao kako će se “Hrvati morati asimilirati ili pak iseliti”. U pljački banke, osim što su građani izgubili osobnu imovinu, mnoge su obitelji ostale bez ekonomskih sredstava, a sam narod bio je izložen velikim socijalnim i ekonomskim teškoćama. Zabrana rada Hercegovačke banke, koja je bila ključna za financijski sustav, imala je dalekosežne posljedice na lokalno gospodarstvo, ali i na političku stabilnost. U političkom smislu gubitak ekonomskih resursa oslabio je poziciju Hrvata u BiH, čime je osigurano daljnje marginaliziranje i otežavanje sudjelovanja u političkim procesima, a što je, očito, i bio cilj – najprije nametanja izbornih pravila dvije godine prije toga te izborne manipulacije i uspostave protuhrvatske Alijanse za promjene iz 2001. godine.
Sve prijeporno
A kojoj su se Hrvati oduprli te dobili vojni odgovor – ekonomskim udarom i upadom u banku koja je tada bila najsnažnija u državi s 36 posto platnog prometa. Čak iako su strani upravitelji tvrdili kako je razlog gašenja banke njezina nesolventnost, to je bila čista laž jer nije izrečena ni jedna presuda za rad menadžmenta i uprave banke. Umjesto toga, kroz rad te banke nastavilo se obračunavati s političkim vodstvom Hrvata kroz političke procese. Otada do danas svi potezi oko banke, njezina funkcioniranja i rada bili su nezakoniti. Ovaj postupak, koji je počeo vojnim udarom 2001. godine, doživio je različite oblike upravljanja, a 2012. godine došlo je do nezakonitog proglašenja likvidacije, što je u mnogim aspektima pogrešno i nelegitimno. Odluka o prestanku rada donesena je bez pravne osnove, a uz vojnu prisilu koja je onemogućila legalno poslovanje. Odluka iz 2012. godine o njezinoj likvidaciji bila je još jedan korak unatrag nakon što su je stranci mrcvarili. Također nezakonito. Važno je napomenuti da likvidaciju banke može proglasiti samo sud, a ne Agencija za bankarstvo Federacije BiH. Ova institucija je tijekom godina preuzela mnoge ovlasti, ali odluke o likvidaciji nisu bile u skladu s pravnim normama, piše Večernji list.
Vrisak.info
