Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH upućuju na porast uvoza rabljene odjeće. Samo prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je pet tisuća tona rabljenog tekstila.
Vrijednost kupnje
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, 2022. godine uvezene su 4853 tone rabljene odjeće u vrijednosti od 10,7 milijuna KM. Isti podaci pokazuju kako je u posljednjih više od deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za od jedan do dva milijuna KM. Tako je od 2010. pa do 2013. godine ova roba uvožena u vrijednosti od oko četiri milijuna KM, da bi se nakon 2015. godine njezin uvoz povećao na oko šest milijuna KM. Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 milijuna KM, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda. Nakon toga 2021. godina bilježi skok na 7,9 milijuna KM, što je 4182 tone godišnje. Veći uvoz u ovom slučaju upućuje na veću potražnju za ovom odjećom, a to potvrđuju trgovci, koji kažu kako je onih koji kupuju sve više. Iako su trgovine rabljene odjeće u početku bile “rezervirane” za one plićeg džepa, danas ih, prema tvrdnjama prodavača, posjećuju i u njima kupuju stanovnici svih platežnih moći, od onih s iznadprosječnim primanjima do umirovljenika te studenata. Dok je za neke kupnja rabljene odjeće modni trend, za druge, pogotovo ekonomski ugrožene skupine, to je jedini prihvatljiv način kupnje nužnih proizvoda. U trgovinama rabljenom odjećom pronaći ćete proizvode koji su najčešće neoštećeni te su rijetko bili nošeni. Prema tvrdnjama prodavača, velikom broju kupaca cilj je po jako pristupačnim cijenama kupiti kvalitetan i dobar komad odjeće, koji je uz to unikatan. Dio kupaca se na kupnju rabljene odjeće odlučuje iz ekoloških razloga. Ovaj trend posebno je prisutan među mladim kupcima, srednjoškolcima i studentima koji time žele doprinijeti očuvanju okoliša.
Svjetske kompanije
– Velike kompanije koje proizvode odjeću zadužene su za emisiju više CO2 u zraku nego cijeli zrakoplovni promet u cijelom svijetu, tako da mi je drago što se mladi ljudi sve više okreću ovom trendu. Mogu pronaći jako unikatne komade kojima grade vlastiti stil, a koji opet izgledaju prilično skupo iako su bili plaćeni mnogo, mnogo manje nego u trgovinama brze mode – istaknula je za BHRT Ilhana Bakunić, studentica strojarstva koja redovito kupuje u trgovinama rabljene odjeće. Prodaja rabljene odjeće i obuće nerijetko se koristi i za humanitarne svrhe. Humanitarna udruga “Hrabro srce” iz Zenice prikupljanjem i prodajom rabljene odjeće potpomaže liječenje brojnih osoba. Inače, podaci Europskog parlamenta pokazuju kako pojavom trenda jednosezonske mode Europljani godišnje kupuju gotovo 26 kg tekstila, dok bacaju oko 11 kg. S druge strane, podatak da je za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno otprilike 2700 litara pitke vode, ovu industriju čini jednim od glavnih zagađivača vode. Zbog toga triftanje ili kupnja rabljenih tekstilnih proizvoda mlađoj je generaciji sve prihvatljivija kao bunt protiv potrošačkog društva. Tržište rabljene odjeće dosegnulo je vrijednost od 96 milijardi dolara na globalnoj razini u 2021. godini i smatra se da će se podići na 218 milijardi do 2026. godine. Otvoreno je bezbroj stranica i profila na internetu isključivo za kupnju i prodaju rabljene odjeće. Tijekom pandemije mladi korisnici društvenih mreža pokrenuli su trend nošenja stare odjeće svojih roditelja. To je ubrzo preraslo u traženje originalnih i zanimljivih rabljenih komada na internetu ili u lokalnim trgovinama. Od tada ova vrsta kupnje i prodaje već nošene odjeće postala je ogroman hit koji se sada proširio do poznatih osoba i velikih brendova.
Vrisak.info
