U privremenim prihvatnim centrima u BiH je sada smješteno 5.929 migranta. To znači da u BiH trenutno ima sasvim sigurno više od 6.000 migranata s obzirom na to da nemali broj njih živi i na ulicama.
U posljednje vrijeme sve češće vidimo izvještaje Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima o ilegalnim migrantima koji su protjerani iz naše zemlje. S obzirom na tu učestalost, pitanje je koliko je migranata ove godine protjerano iz Bosne i Hercegovine i gdje.
Služba za poslove sa strancima je u 2020. godini izrekla mjeru protjerivanja s teritorije Bosne i Hercegovine za 709 stranih državljana, službena je informacija Službe za poslove sa strancima BiH, piše Klix.ba.
Njih 355 trebalo bi da je vraćeno u zemlje porijekla ili u zemlju koja ih prihvaća. Kroz Program Regionalnog projekta dobrovoljnog povratka i reintegracije AVRR, Služba je uz asistenciju IOM-a u zemlje porijekla vratila 84 osobe, dok je Služba za poslove sa strancima samostalno izvršila dobrovoljni povratak za 119 migranata.
Prema Sporazumu o readmisiji Služba za poslove sa strancima je u susjedske države deportirala 152 migranta od čega je njih 116 vraćeno u Republiku Srbiju, 32 u Crnu Goru i tri migranta u Hrvatsku. Iz Službe za poslove sa strancima su kazali kako se postupak readmisije pokreće kod svakog slučaja gdje se utvrdi da je iz određene države osoba prešla u BiH.
Kada su u pitanju migranti koji su deportirani iz države postupkom readmisije, iz Službe za poslove sa strancima su potvrdili kako se događalo da se u državu ilegalno vrate osobe koje su već jednom bile udaljene s teritorije BiH.
“U tim situacijama njima se produžava razdoblje zabarane ulaska te se ponovno poduzimaju radnje u cilju udaljenja takve osobe. Nakon što se ta osoba po Readmisiji vrati u zemlju koja ih prihvaća, oni su dalje u nadležnosti zemlje koja ih prihvaća”, rekli su iz Službe za poslove sa strancima.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Goran Kovačević poručuje kako Sporazum o readmisiji i nema baš mnogo smisla.
“Migranata će uvijek biti na našem teritoriju. U ovom slučaju readmisije, mi se bavimo Sizifovim poslom jer to nije permanentno rješenje problema”, rekao je Kovačević.
On još dodaje kako bi rješenje imali ukoliko bi posjedovali informacije o identitetu migranata koji se nalaze u BiH jer bi ih na taj način lakše vratili u zemlje iz kojih su došli, dodavši još kako je nedopustivo to što ne znamo tko se nalazi na našim ulicama.
“Mi bi trebali imati informacije iz država iz kojih dolaze migranti – tko su ti ljudi. Svaka država na svijetu ima bazu podataka o svojim građanima kao što je jesu li vršili kaznena djela i slično. Ja prosto sumnjam da mi imamo te informacije. Sirija je ratne zona, ali Alžir nije, Libanon nije. Mnogo je tih država iz kojih oni dolaze, a koje nisu ratna zona i nema prepreka da ih vratimo”, mišljenje je Kovačevića.
Dugoročnije rješenje moglo bi biti i spriječavanje ulaska migranata ojačavanjem državne granice jer bi se na taj način bavili uzrokom, a ne posljedicama. Međutim, s obzirom na to da je taj segment problematičan za riješiti u BiH, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić pojašnjava na koji način možemo učiniti migrantsku krizu podnošljivijom.
Bosna i Hercegovina nije zadnja destinacija migranata, već je migranti koriste kao tranzit do željene destinecije, neke od zemalja Europske Unije. U skladu s ekonomskim i demografskim prilikama, Bosna i Hercegovina nema prostora za dodatne smještajne kapacitete. Potrebno je iznaći riješenje da se migranti izmjeste izvan urbanih dijelova gradova, čime će se doprinijeti većoj sigurnosti građana”, izjavio je Ujić.
Predmetom rada Službe za poslove sa strancima u 2020. godini bilo je više od 12.000 migranata, a u privremenim prihvatnim centrima u BiH je sada smješteno 5.929 migranta. To znači da u BiH trenutno ima sasvim sigurno više od 6.000 migranata s obzirom na to da nemali broj njih živi i na ulicama, odnosno izvan centara.
Službe u Bosni i Hercegovini u biti rade onoliko kolike su im mogućnosti i koliko im dozvoljavaju kapaciteti, ali često rade uzaludan posao poput vraćanja migranata u susjedne države. Bosna i Hercegovina nema dovoljno načina niti novca migrante vraćati i transportirati u države iz kojih su došli.
Vrisak.info
