Pokušat ćemo ponovno, rekao je učitelj iz Kabula Muhamad Amin Ibrahimi gledajući prema zapadu, prema brežuljcima susjedne Hrvatske, u koju je pokušao ući 30 puta sanjajući o tome da dovede svoju obitelj u Europsku uniju.
Svaki njegov pokušaj spriječila je hrvatska granična policija koja ih je vratila u Bosnu, gdje se sada sklonio u napuštenoj kući sa suprugom i dvogodišnjom kćeri, piše Hinam
Teški životni uvjeti te obitelji i tisuće drugih migranata koji su na putu prema željenoj EU zapeli u BiH izazivaju kritike Bruxellesa koji traži da im BiH osigura primjeren smještaj tijekom zime.
Ali ni oni sami ne žele ostati, hoće u EU i ističu da bi se njihovi problemi puno brže riješili kad bi Unija otvorila vrata.
Borave u ruševnoj kući
Želimo podnijeti zahtjev za useljenje u Hrvatskoj i tada otići u Sloveniju ili Italiju, rekao je Ibrahimi, koji ima tridesetak godina.
Kći Maša, koja je kihala igrajući se s lutkom, teško podnosi njihovu situaciju od početka zime, rekao je.
Premda vidljivo bolesna, nju i njezinu obitelj više je puta deportirala hrvatska granična policija koja je navodno razbila Ibrahimov mobitel, slamku spasa za migrante na putu.
Sada se oporavljaju u ruševnoj kući koja nema tekuću vodu i čiji su nedovršeni zidovi i podovi prekriveni tepisima i dekama.
Dijele je s još dvije afganistanske obitelji u malenom, uglavnom pustom pograničnom selu Bosanska Bojna.
Pod svjetlom samo jedne gole žarulje, žene pripremaju večeru na peći na drva, jedinom izvoru topline, od namirnica koje su im poklonili mještani.
Unatoč teškoćama, Ibrahimi je rekao da bi to ponovno učinio.
“U Afganistanu nismo sigurni”, rekao je.
“Licemjerje Europske unije”
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
Za više od 8000 migranata koliko ih se trenutačno nalazi u BiH, Hrvatska je iduća postaja na opasnom putovanju prema zapadnoj Europi.
No, kada stignu na granicu, policija ih vraća natrag, često silom, piše AFP.
Zbog toga se već nekoliko tisuća migranata nakupilo kod Bihaća.
Premda većina boravi u UN-ovim centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi.
Stanovnici Bihaća sve su frustriraniji time što moraju snositi teret europskog sustava azila, koji po ocjenama organizacija za ljudska prava prebacuje odgovornost za migrante na pogranične zemlje ili vanjske susjede kao što je BiH.
Dok stotine migranata, uključujući djecu, borave na hladnoći, lokalne vlasti u Bihaću odbijaju otvoriti centar koji financira Europska unija, koja je inače osigurala oko 90 milijuna eura pomoći u zadnje tri godine kako bi pomogla BiH u upravljanju migracijama.
Centar je služio za smještaj muškaraca u središtu Bihaća, ali su ga vlasti zatvorile zbog protivljenja javnosti, a građani ga čuvaju kako bi spriječili njegovo ponovno otvaranje.
Sej Ramić, učitelj likovnog koji organizira prosvjedne skupove, kritizira Europsku uniju da je “licemjerna”.
“Pokušavaju pretvoriti Bosnu u parkiralište za migrante koje oni sami ne žele”, rekao je.
“EU ima također prljave ruke”, dodala je Lejla, 50-godišnja učiteljica na nedavnom prosvjedu.
“Govore nam što da radimo u svojem domu dok svoje granice države zatvorenima”.
“Molimo otvorite”
Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji, kao kada su mještani pokušali spriječiti prolazak autobusa kojima su ih prebacivali u novi kamp.
Ali obje strane imaju sličnu poruku za EU.
“Moja je jedina molba UN-u i EU-u da otvore granicu i puste izbjeglice”, rekao je Rašid Mahmud, pakistanski vozač koji je blokiran u Bosni više od dvije godine.
Sanjajući o Španjolskoj i Portugalu, on je 27 puta zaigrao ‘igru’, kako migranti nazivaju pokušaje prelaska granice.
Taj tridesetšestogodišnjak sada kampira s još desecima drugih u šumarku kod granice, spavajući u improviziranim, snijegom prekrivenim šatorima.
Prije je boravio u kampu u obližnjem selu Lipa, koji je izgorio u prosincu zbog čega je više od tisuću migranata ostalo bez skloništa.
Nakon više od tjedan dana, tijekom kojih su migranti bili prepušteni sami sebi na snijegu, bosanskohercegovačka vojska priskočila je u pomoć i postavila grijane šatore.
Premda je potrebno puno pokušaja, većina migranata naposljetku uspije pobijediti u ‘igri’. U EU ih je u zadnje tri godine prešlo po nekim procjenama gotovo 100.000, rekao je regionalni ministar unutarnjih poslova Nermin Kljajić.
“EU ih može vratiti u Bosnu, ali oni će ponovno pokušati tisuću puta dok naposljetku ne dođu u zemlju u koju žele”, rekao je.
Zdrava osoba može šumom propješačiti od Bihaća preko Hrvatske i Slovenije do Italije za 24 sata, rekao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Ibrahimi se sprema za 31. pokušaj.
“Možda ću ovaj put dobiti priliku za dozvolu useljenja u Hrvatsku”.
Vrisak.info
