Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako misli da je svjetski poredak kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata do danas gotov, a SAD je praktički svrstala uz Kinu i Rusiju kao protivnike Europe.
“Nema sumnje da se Europa treba repozicionirati u izmijenjenom svijetu. Stare sigurnosti postratnog poretka više ne vrijede”, rekla je Merkel u intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung, koji je objavio i The Guardian.
Naglasila je da se Europa, suočena s izazovima koje joj postavljaju SAD; Kina i Rusija, mora ujediniti u zajednički front.
Merkel, koja je nedavno odstupila s čela svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) i najavila da se više neće kandidirati za mjesto kancelarke, rekla je u intervjuu da je tradicionalno snažan vojni i diplomatski savez između Europske unije i SAD-a sad na klimavim nogama.
To nije posebna novost, ali svrstavanje SAD-a u istu kategoriju s Kinom i Rusijom zasigurno će iznenaditi mnoge s obje strane Atlantika.
Merkel: Kina, Rusija i SAD nas prisiljavaju da pronađemo zajedničke pozicije
“Oni (Kina, Rusija i SAD) nas prisiljavaju da, opet i opet, pronađemo zajedničke pozicije. To je često teško, s obzirom na naše različite interese. Ali mi to svejedno uspijevamo – sjetite se, na primjer, naše politike u vezi s konfliktom u Ukrajini”, objasnila je Merkel.
“Naše politike u Africi, također, sad slijede zajedničku strategiju, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Tako da nastavljamo korak po korak. Ipak, naša politička moć nije još uvijek razmjerna našoj ekonomskoj moći”, zaključila je.
Upravo je desničarski populizam, koji mnogi analitičari smatraju uzrokom Brexita, izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika i skretanja mnogih europskih zemalja oštro udesno, prema mišljenju Merkel fundamentalno izmijenio globalni poredak saveza i ostavlja EU u defenzivi.
“Jednostavno konstatirati da smo uživali sedam desetljeća mira više nije dovoljno kako bismo opravdali europski projekt. Bez argumenata koji gledaju unaprijed kako bismo opravdali Europu, europski mirovni projekt mogao bi biti u većoj opasnosti nego što mislimo”, upozorila je dugogodišnja njemačka kancelarka.
Prije tri godine, naravno, situacija je bila potpuno drukčija. Merkel i tadašnji američki predsjednik Barack Obama bili su izuzetno bliski i bez većih neslaganja o ekonomiji i vanjskoj politici. No Trump je odlučio da, kao ni po drugim pitanjima, ni ovdje neće nastaviti Obaminim stopama.
Trump godinama žestoko proziva Njemačku i Merkel osobno
Trump je optužio Merkel da “upropaštava Njemačku” dopuštajući stotinama tisuća sirijskih i drugih izbjeglica da dođu i ostanu u Njemačkoj. Trumpove nediplomatske kritike Njemačke i Merkel osobno nastavile su se do danas, ne samo u vezi s migrantskom krizom nego i zbog NATO-a i trgovinske politike.
Trumpa posebno smeta što se, prema njegovom mišljenju, u SAD-u prodaje previše njemačkih automobila. Optužio je Njemačku i da je “zatočenica” Rusije zbog energetske ovisnosti o njoj. To je, naravno, bio Trumpov odgovor sličnim optužbama na njegov račun – da je preblizak i prepopustljiv prema ruskom autokratu Vladimiru Putinu.
Trump je prošle godine u jednom intervjuu Europu čak nazvao američkim “neprijateljem” po pitanju trgovine, i to prije Kine i Rusije. Merkel mu to izgleda nije zaboravila, a sad mu je uzvratila istom mjerom.
Podsjetimo, Merkel je ovaj intervju dala pred izbore za Europski parlament, koji će se održati od 23. do 26. svibnja. Njen CDU bi na njemu mogao pretrpjeti znatne gubitke, baš kao i neke druge stranke desnog i lijevog centra, dok je za desničarske populiste diljem Europe ovo šansa da zacementiraju svoj uspon kojem svjedočimo posljednjih godina.
“Mnogi su ljudi zabrinuti oko Europe, uključujući mene. To znači da se osjećam još više dužna da se pridružim drugima u osiguravanju da Europa ima budućnost”, istaknula je Merkel, kategorički odbacujući mogućnost otvaranja njene Europske pučke stranke ekstremno desnim populistima poput talijanskog potpredsjednika vlade Mattea Salvinija.
“Ovo je zaista vrijeme kad se moramo boriti za naša načela i naše fundamentalne vrijednosti. Predsjednici država i vlada moraju odlučiti koliko će daleko dozvoliti populizmu da ide i jesmo li konačno voljni preuzeti zajedničku odgovornost”, zaključila je Merkel.
Merkel je komentirala i političku zavrzlamu oko Brexita: “Kako bi UK napustio EU, mora postojati parlamentarna većina u Londonu za, a ne samo protiv nečega.”
Naglasila je i hitnost sučavanja s ekološkom krizom: “Očito nedostaje konzistentna politička akcija, na globalnoj razini. Ono što je ključ za djelovanje u svim sferama, uključujući zaštitu okološa, je da budemo (i dalje) ekonomski uspješni. To je moja najveća briga.”
Ponovila je da je njen cilj da Njemačka bude neutralna po pitanju ugljikovih emisija do 2050., ali i dodala da će za ostvarenje tog cilja, kako za Njemačku, tako i za drugih 9 europskih zemalja koje su se na to obvezale, biti potrebno raspraviti i o kontroverznoj tehnologiji hvatanja i spremanja ugljika (CCS).
