U naselju Kiseljak kod Žepča na 29. godišnjicu zločina kojeg su u ovom mjestu počinili pripadnici Armije R BiH otkriveno je i blagoslovljeno novoizgrađeno Spomen obilježje hrvatskim žrtvama koje su okrutno pobijene 16. kolovoza 1993. godine. Novi spomenik koji je zamijenio stari sagrađen odmah poslije rata, dostojanstveniji je i primjereniji događaju koji je Hrvatima Kiseljaka ostao zauvijek urezan u sjećanje. Baš poput imena 12 žrtava, sedam civila i pet vojnika, koja su ispisana na spomeniku.
Najmlađa žrtva Ivana Širić imala je samo 13, a najstarija Niko Širić 73 godine. Spomenik su otkrile Ana Širić, Ivanina majka , Ljiljana Vuković supruga jednog od ubijenih vojnika te Vesna Bulajić koja je u majčinom naručju u dobi od samo 16 dana bila dio živog štita kojeg je za nesmetano povlačenje nakon krvavog pohoda iskoristila Armija R BiH, dok je spomenik blagoslovio don Marijan Pejić, župnik župe Bistrica kod Žepča, piše Večernji list BiH.
Što se zapravo dogodilo tog dana u Kiseljaku opisao nam je Josip Trogrlić, predsjednik općinske Udruge nositelja ratnih odličja i predsjednik Koordinacije udruga HVO-a u Žepču. Te ratne 1993. godine Hrvati Žepča bili su u potpunom okruženju, pokušavajući nadljudskim naporima držati 64 km duge crte obrane prema daleko brojnijoj Armiji R BiH. Opasnost da će Armija R BiH s bilo koje strane ući u Žepče uvijek je postojala.
“Upravo se to i dogodilo tog 16. kolovoza ’93. kada su u popodnevnim satima iz Zenice ušli u Kiseljak ubijajući i pljačkajući sve pred sobom. Ubili su i 13. godišnju djevojčicu Ivanu Širić, ubijali starce i žene. Mi smo se vrlo brzo konsolidirali i s pojačanjem nakon samo tri sata vratili izgubljene položaje te okružili neprijatelja. Po zapovjedni Ive Lozančića, morali smo ih pustit da se povuku jer su kao živi štit uzeli 24 civila iz naselja. Među njima je bilo i novorođenče od 16 dana, koje je majka nosila u naručju. Većina civila razmjenjena je prema dogovoru nakon tri dana, a bilo je i onih koji su još dugo zadržani i koji su pretrpjeli razne torture poput Pere Tolušića”, ispričao nam je Trogrlić koji je i sam kao pripadnik žepačkih postrojbi HVO-a bio sudionikom vraćanja položaja iznad Kiseljaka i brzog oslobađanja naselja od neprijatelja.
Iako su položaji iznad Kiseljaka vraćeni u samo par sati, cijenu krvavog pohoda na Kiseljak životima je platilo 12 mještana ovog žepačkog naselja, a njih još 24 nosit će do kraja života traume zbog činjenice da su Armiji R BiH poslužili kao živi štit ali i karta za nekažnjeno povlačenje. Obitelji žrtvava danas najviše boli što su počinitelji zločina 29 godina poslije i dalje nekažnjeni.
“Kad ide puška na pušku u ratu to je čovjeku nekako lakše prihvatit, ali ovdje se dogodio masakr, zločin nad nedužnim ljudima, civilima, curicom koja je imala samo 13 godina. Taj zločin nikad nije kažnjen i to je ono što boli sve nas koji smo ovdje nekog izgubili. Ja sam izgubila ne samo muža već i prijatelje”, kaže Ljiljana Vuković koja je ujedno i predsjednica Zajednice obitelji poginulih hrvatskih branitelja Zeničko- dobojske županije.
“Nas danas optužuju da smo UZP, a mi smo se ovdje samo branili, svoje obitelji i domove. A nije UZP kad netko upadne u selo te ubija i pljačka sve pred sobom”, kazao je na svečanosti otvorenja spomenika u Kiseljaku kod Žepča Josip Trogrlić.
Zločin nad Hrvatima Kiseljaka kod Žepča samo je jedan od brojnih nekažnjenih zločina koje je počinila Armija R BiH nad Hrvatima u središnjoj Bosni. Spomenici poput onog otkrivenog na 29. godišnjicu zločina u Kiseljaku, znak su sjećanja i poštovanja prema žrtvama ali i nijemi svjedoci nepravde koju nose njihove obitelji. Svima koji su pomogli da se spomenik izgradi zahvalio se Niko Širić, predsjednik Udruge civilnih žrava rata Žepča. Pored obitelji, polaganjem vijenaca i molitvom počast žrtvama odali su i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Žepča i ZDŽ, izaslanstva hrvatskih dužnosnika od Mate Zovke, načelnika Žepča do Ive Tadića, predsjednika Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH do predstavnika Oružanih snaga BiH.
Vrisak.info
