Manje od dva tjedna ostalo je do američkih predsjedničkih izbora na kojima će se 5. studenog suočiti potpredsjednica i demokratska kandidatkinja Kamala Harris te bivši republikanski predsjednik Donald Trump.
Izbori dolaze u kontekstu složenih globalnih izazova, uključujući rastuću nestabilnost na Bliskom istoku, sukob u Ukrajini te napete odnose s Kinom i Rusijom. S obzirom na ove međunarodne izazove, očekuje se da će vanjska politika, uz unutarnja pitanja poput gospodarstva i zdravstvene zaštite, igrati jednu od važnijih uloga u odluci američkih birača.
Ishod izbora bit će važan ne samo za SAD već i za globalne odnose, jer bi mogao utjecati na smjer američke vanjske politike, posebice u vezi s pitanjima poput podrške Ukrajini, napetosti s Iranom i američko-kineskih odnosa.
Na domaćem planu Amerikanci su podijeljeni po pitanju imigracije, prava na pobačaj te pada povjerenja u demokraciju.
Izborni sustav
Na nacionalnoj razini Harris uživa malu prednost od 48.7 posto prema Trumpovih 47.1 uz 4.5 posto neodlučnih. Ipak, poznato je da u američkom izbornom sustavu odlučuju savezne države pojedinačno, a ne ukupan zbroj individualnih glasova u cijeloj zemlji.
50 saveznih država i jedan distrikt daju ukupno 538 tzv. elektora koji su proporcionalno podijeljeni prema broju stanovnika neke savezne države. Tako najmanji broj elektora (3) daju primjerice Nebraska i Wyoming, dok Kalifornija i Teksas daju najviše, 53 i 38. Kandidat koji dobije najviše glasova u pojedinoj saveznoj državi osvaja sve elektore te države, a za ukupnu pobjedu potrebno je osvojiti najmanje 270 elektora.
Podsjetimo, Trump je 2016. dobio tri milijuna manje pojedinačnih glasova od demokratkinje Hillary Clinton, no osvojio je više elektora te je postao predsjednik.
Ključne države
U većini saveznih država već se praktički zna pobjednik, odnosno one tradicionalno uvjerljivo glasaju za republikance, odnosno demokrate. Zato se sva pažnja prebacuje na tzv. swing države, one u kojima se ne može sa sigurnošću reći tko će pobijediti, a odlučit će izbore.
Takvih je na ovogodišnjim izborima sedam, a radi se o Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Nevadi, Arizoni, Sjevernoj Karolini i Georgiji.
Postoji više scenarija kako doći do 270 elektora zbog različitih veličina država, no za pobjedu je potrebno osvojiti najmanje tri od navedenih sedam, a lako moguće i četiri.
Nakon početnog naleta Kamale Harris u anketama po preuzimanju demokratske nominacije i odustajanja aktualnog predsjednika Joea Bidena, Trump se uspio stabilizirati te je bilježio blagi rast u anketama posljednjih tjedana. Razlike između kandidata u sedam država gotovo da su u razini statističke pogreške.
Što kažu ankete?
U prosjek smo uzeli najrelevantnije ankete koje uključuju prosjeke istraživanja 270toWin, RacetotheWH, The Hill, SilverBulletin i FiveThirtyEight.
Od sedam navedenih država, Trump je 2020. od Bidena izgubio u svima osim u Sjevernoj Karolini, no razlike su posvuda bile vrlo male, negdje i za nekoliko tisuća glasova.
U Arizoni, koja nosi 11 elektora, Trump trenutno vodi s 48.9 posto naprema 47.3 posto koje ima Harris. U susjednoj Nevadi koja daje 6 elektora Harris ima prednost od samo 0.3 posto.
Nevjerojatno male razlike
Na jugoistočnu obalu Trump zasad polaže najviše nada, no prednost je poprilično tanka. U Sjevernoj Karolini ima prednost od 0.6 posto, a u Georgiji vodi za 1.4 postotna boda. Obje države nose po 16 elektora, a u Georgiji je zabilježena ogromna izlaznost birača koji glasaju prije 5. studenog, što bi moglo ići u prilog Kamali Harris.
Države Srednjeg Zapada bile su ključne i 2016. kada je pobijedio Trump, ali i 2020. kada je uspješan bio Biden. Trump je 2016. osvojio i Michigan (15 elektora), Wisconsin (10 elektora) i Pennsylvaniju (19 elektora), da bi sve tri izgubio četiri godine kasnije.
U Pennsylvaniji i Michiganu Harris ima jako malu prednost, u obje vodi za 0.3 postotna boda, a u Wisconsinu za 0.4.
Kada bismo se strogo držali rezultata anketa, Harris bi došla do 276 elektora što bi joj donijelo pobjedu, no razlike su premale da bi se išta moglo prognozirati. Ankete su 2016. i 2020. grubo pogriješile podcijenivši podršku Trumpa, no sada tvrde da su u svoje izračune uračunali i tu komponentu, što bi trebalo dovesti do veće preciznosti istraživanja i konačnih rezultata.
Vrisak.info
