Zadržati pa i ojačati političke pozicije u lokalnim zajednicama središnje Bosne, poput Viteza i Novog Travnika, te popraviti brojčanu zastupljenost u Bugojnu, Fojnici, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Jajcu, ali i u općinama u RS-u poput Pelagićeva, Šamca i Dervente, neki su od strateških ciljeva stranaka Hrvatskog narodnog sabora koje su u različitim modalitetima na ovim izborima preuzele zadaću poboljšati poziciju u onim lokalnim zajednicama koje, uslijed nacionalnog mješovitog stanovništva ili pak strateškog značaja za popunjavanje nekih drugih tijela na višim razinama, imaju osobitu važnost, piše Večernji list BiH.
Vijeće naroda
U potonjem slučaju riječ je o općinama i gradovima u Republici Srpskoj o kojima jednim dijelom ovisi i popunjavanje klubova u Vijeću naroda, a samim tim i zastupljenost legitimnih predstavnika, u ovom slučaju hrvatskog naroda, u Klubu. Kao jedan od primjera na kojima se potvrdila strateška suradnja stranaka Hrvatskog narodnog sabora je i općina Šamac u Republici Srpskoj, a u kojoj su HDZ BiH i HDZ 1990. dogovorili zajedničku listu za Općinsko vijeće, što je jedan od načina sprječavanja rasipanja glasova, ali i snažnije mobilizacije birača. Posebno to vrijedi za one koji će na ovim izborima glasati poštom.
Kada govorimo o Federaciji BiH, namjera je zajedničkim nastupom za općinska i gradska vijeća, odnosno podrškom za zajedničke kandidate, osigurati što bolju političku zastupljenost hrvatskog naroda u nacionalno mješovitim sredinama.
Jedan od primjera je općina Gornji Vakuf/Uskoplje, u kojoj je Marin Novaković kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića za načelnika, dok je Goran Batinić na čelu liste iste koalicije za Općinsko vijeće. S obzorom na činjenicu da su u utrci za načelnika dva bošnjačka kandidata, postoje realne mogućnosti da onaj hrvatski osvoji poziciju. Na izborima 2020. takav scenarij bio je umalo i ostvaren, a ako bi ove godine veći broj Uskopljaka glasao poštom, hrvatske političke stranke mogle bi računati na dobre vijesti.
Prilika za dobiti načelničku poziciju ove godine postoji i u Fojnici – u utrci za načelnika je četvero kandidata, a od toga tri bošnjačka i jedan hrvatski – Mirjana Golub uime HDZ-a BiH. Valja napraviti i usporedbu s izborima 2020. godine kada su u utrci bila tri kandidata, dva bošnjačka i jedan hrvatski. Potonji je bio na drugom mjestu po broju osvojenih glasova sa zaostatkom od oko 1500 glasova u odnosu na pobjednika. No, ove godine Bošnjaci imaju jednog kandidata više, a upravo se tu otvara prostor za rezultat koji će donijeti pobjedu.
Nešto sjevernije, u Jajcu, HDZ BiH kandidirao je Božanu Bilandžiju za načelnicu koja ima realne izglede, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da u Jajcu tradicionalno značajan broj glasova stiže poštom iz dijaspore.
Značaj izbora
U Novom Travniku Stjepan Dujo je kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića za još jedan gradonačelnički mandat, a suparnici su mu kandidati uime SDA i SDP-a. U utrku za još jedan mandat ušao je Boris Marjanović, trenutačno načelnik općine Vitez, i to kao zajednički kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića, a politički suparnik mu je kandidat SDA.
Kada govorimo o Busovači, također su u utrci dva kandidata: Ivana Smoljo uime HDZ-a BiH te Asim Mekić uime SDA. Unatoč činjenici da je bit lokalnih izbora u teoriji, ali i praksi, uglavnom vezana uz svakodnevne infrastrukturne i komunalne izazove s kojima se suočavaju pojedine jedinice lokalne samouprave, ustavnopravno uređenje BiH, ali i niz specifičnosti proisteklih uslijed nekih neriješenih međunacionalnih odnosa dovode do primjera gdje su takvi izbori u značajnoj mjeri i nacionalnog karaktera.
Budući da će svaki glas biti važan u kreiranju lokalnih politika i aktivnosti samouprava, općina i gradova, i kada je riječ o projektima osobito važnim za svaki od konstitutivnih naroda, raste potreba za što većom izlaznošću.
Vrisak.info
