Ljetni odmori u Europi našli su se pod znakom pitanja dok se aviokompanije suočavaju s rastućim cijenama avionskog goriva i mogućim poremećajima u opskrbi. Niskotarifna aviokompanija Transavia ovoga je tjedna najavila prva otkazivanja letova u svibnju i lipnju, navodeći nagli rast cijena kerozina, široko korištenog avionskog goriva. Kako rat na Bliskom istoku traje, europski avioprijevoznici pripremaju se za dodatna otkazivanja, ali se nadaju da će izbjeći nestašicu goriva koja bi ovog ljeta prizemljila njihove flote, piše Fena.
Sve se češće postavlja pitanje je li uopće sigurno planirati letove ovoga ljeta. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca, koja remeti globalna naftna tržišta, raste zabrinutost da bi Europa mogla ostati bez avionskog goriva nekoliko tjedana prije vrhunca ljetne sezone. Alarm je upaljen sredinom travnja, kada je čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio da Europa ima „možda šest tjedana zaliha avionskog goriva“.
Transavia je tako postala najnovija aviokompanija, nakon Ryanaira i Volotee, koja je najavila otkazivanje dijela europskih letova u svibnju i lipnju zbog visokih troškova goriva i poteškoća u uvozu kerozina iz zemalja Zaljeva. Kako mirovni pregovori između SAD-a i Irana stagniraju, a promet kroz Hormuški tjesnac ostaje blokiran, postavlja se pitanje koliko je vjerojatno da će europski letovi ovoga ljeta biti masovno obustavljeni.
Nestašica uzrokovana padom uvoza
Već tjednima nedostatak uvoza nafte i naftnih derivata iz zemalja Zaljeva, uslijed blokade Hormuškog tjesnaca, potiče spekulacije o mogućoj nestašici kerozina, goriva koje pokreće većinu avionskih motora.
“Francuska proizvodi znatno manje kerozina nego što troši. Godišnje se proizvede oko tri milijuna tona, dok je potrošnja oko pet milijuna. Razlika se nadoknađuje uvozom, prvenstveno s Bliskog istoka” kazao je profesor sa Sveučilišta u Antwerpenu Wouter Dewulf.
Zemlje Zaljeva izvoze ne samo sirovu naftu, već i prerađene proizvode poput Jet A-1 goriva, najčešće korištenog avionskog kerozina. Podaci francuskog Ministarstva energetike pokazuju da je prije rata na Bliskom istoku oko 50 posto avionskog goriva bilo proizvedeno u Francuskoj, 20 posto dolazilo je s Bliskog istoka, a preostalih 30 posto iz Europe, SAD-a i Azije.
Slična situacija je i u drugim europskim zemljama.
“Europa proizvodi vrlo malo nafte i smanjila je kapacitete prerade u posljednjih nekoliko godina. Sve više ovisi o uvozu prerađenih proizvoda, što je čini ranjivom na globalne krize” kazao je energetski stručnjak Thierry Bros.
Francuska: Nema neposrednog rizika
Stručnjaci ipak navode da je Francuska u nešto boljoj poziciji od nekih susjednih zemalja jer manje ovisi o uvozu s Bliskog istoka. Velika Britanija, primjerice, uvozi oko 60 posto kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta. Dva glavna pariška aerodroma, Orly i Charles de Gaulle, trebala bi izbjeći ozbiljnije posljedice eventualne nestašice zahvaljujući mreži naftovoda povezanoj s rafinerijama i terminalom u Le Havreu. Većina sirove nafte za te sustave dolazi iz Sjeverne Amerike, što Francusku stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge zemlje. Vlada je priopćila da raspolaže strateškim zalihama dovoljnima za oko dva mjeseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti desetak dana operacija.
“Trenutačno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim tjednima” izjavila je glasnogovornica Vlade Maud Bregeon.
Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao izazvati probleme kasnije tijekom godine.
“Ova kombinacija faktora vjerojatno će spasiti ljeto, ali ostaje pitanje koliko će kriza trajati. Ako se sukob nastavi, isti problemi mogli bi se pojaviti na jesen, u listopadu ili studenome” rekao je Dewulf.
Francuska i Europska unija već pripremaju mjere za suočavanje s mogućim dugotrajnim poremećajima, uključujući povećan nadzor zaliha i maksimalno korištenje rafinerijskih kapaciteta. Europska komisija upozorila je da bi mogla biti potrebna zajednička akcija kako bi se očuvalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i osigurala stabilnost opskrbe.
Putnici mogu očekivati skuplje karte
Iako nestašica možda neće biti neposredna prijetnja, putnici bi mogli osjetiti druge posljedice.
“Treba razlikovati dostupnost i cijenu. Čak i bez nestašice, cijene avionskih karata mogu značajno porasti” rekao je Bros.
Cijena kerozina više je nego udvostručena zbog rata na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 posto cijene avionske karte. Najveći udar očekuje se kod niskotarifnih aviokompanija, koje posluju s malim maržama. Zbog toga su kompanije poput Transavije već bile primorane povećati cijene i otkazati manje isplative letove.
“Ne radi se toliko o nestašici koliko o profitabilnosti. Ako cijene karata postanu previsoke, aviokompanijama će biti isplativije prizemljiti avione” dodao je Bros.
Što učiniti ako je let otkazan
U slučaju otkazivanja leta, putnici imaju ograničene opcije. Prema zakonima Europske unije, aviokompanije imaju pravo otkazati letove ako putnike obavijeste najmanje 14 dana unaprijed. U tom slučaju dužne su ponuditi povrat novca ili alternativni let bez dodatnih troškova. Međutim, nisu obvezne isplatiti odštetu ako je otkazivanje posljedica „izvanrednih okolnosti“, poput aktualne krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku.
Vrisak.info
