Rast zaduženja stanovništva u Bosni i Hercegovini ukazuje na financijsku neravnotežu između osobnih primanja i mjesečnih troškova, što mnoge građane dovodi do povećanog oslanjanja na kredite i zajmove.
Podatak prema kojemu je u godini dana rast kreditnoga zaduženja građana iznosio milijardu i 170 milijuna maraka na prilično ilustrativan način progovara o teškoj i često surovoj ekonomskoj stvarnosti koja se odlikuje neujednačenom visinom osobnih primanja s mjesečnim troškovima, a koji su, uslijed i dalje visokog inflacijskog pritiska, poglavito u području prehrambenih potrepština, nedovoljni za bilo kakve veće financijska “izlete” ili pak one nepredviđene izdatke koji svaku obitelj pogađaju s vremena na vrijeme.
Posljednji podaci Centralne banke BiH potvrđuju trend vidljivog ubrzanja dinamike kreditnog zaduživanja građana, ali i privatnih poduzeća, u potonjem slučaju radilo bi se dijelom i o pozitivnim posljedicama nekih makroekonomskih kretanja na poslovanje domaćih tvrtki koje često trebaju kreditnu pomoć kako bi proširile poslovanje, piše Večernji list.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u ožujku 2025. godine iznosila je 10%, nominalno 2,41 milijardu KM.
Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8%), kod privatnih poduzeća za 887,1 milijun KM (8,8%), kod vladinih institucija za 263 milijuna KM (23,6%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 35,9 milijuna KM (6%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 milijuna KM (21,6%).
Dinamiku rasta jasno potvrđuju podaci iz ožujka prošle godine. Naime, tada je godišnja stopa rasta ukupnih kredita iznosila je 8,3%, nominalno 1,84 milijarde KM, a godišnji rast registriran je kod sektora stanovništva za 911,2 milijuna KM (8,2%), kod privatnih poduzeća za 804,2 milijuna KM (8,7%), kod vladinih institucija za 36,5 milijuna KM (8,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 85 milijuna KM (50,1%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 1,9 milijuna KM (0,3%).
Uvidom u ukupnu strukturu kreditnog zaduženja u BiH, koje trenutačno iznosi 26,46 milijardi KM, najveći udio drže krediti stanovništva BiH, i to 13 milijardi i 198 milijuna maraka, dok su na drugom mjestu krediti privatnih poduzeća u iznosu od 10 milijardi i 943 milijuna maraka.
Slijede vladine institucije s kreditnim zaduženjima u iznosu od milijardu i 377 milijuna maraka, javna poduzeća s iznosom od 633,5 milijuna maraka te krediti ostalim domaćim sektorima – 309,7 milijuna maraka.
Rast kreditnog zaduženja stanovništva svakako valja promatrati i kroz prizmu snažnog inflacijskog udara kojemu svjedočimo, a koji se posebno ogleda i kroz troškove zastupljene u potrošačkoj košarici koja za ožujak ove godine iznosi 3166,30 KM, unutar koje, što je posebno zabrinjavajuće, najveći udio ima prehrana (44,63 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici).
Prehrana, ali i komunalne usluge “uzimaju” najveći dio mjesečnih primanja žitelja BiH koji stoga nemaju druge mogućnosti osim kreditnog zaduženja za neke veće financijske izdatke.
S obzirom na to da je domaći bankarski sektor u više navrata pokazao iznimnu stabilnost, nije neočekivano i što je štednja u bankama zapravo i primarni oblik čuvanja novca velike većine građana BiH.
Dokaz je i znatan rast depozita koji su kod stanovništva u godini dana porasli za 1,5 milijardi KM (9,1%), kod privatnih poduzeća za 578,9 milijuna KM (8,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 207,1 milijun KM (11,6%). Ipak, depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 141,2 milijuna KM (6,9%) i kod vladinih institucija za 138,7 milijuna KM (3,2%).
Dokaz povjerenja stanovništva u domaće banke pronalazimo i u analizi ukupne strukture depozita.
Od ukupnog iznosa domaće štednje (33 milijarde i 796 milijuna maraka), stanovništvo sudjeluje s čak 18 milijardi i 71 milijun maraka, a slijede privatna poduzeća sa 7 milijardi i 590 milijuna maraka, vladine institucije s 4 milijarde i 227 milijuna maraka, javna poduzeća s milijardom i 908 milijuna maraka te depoziti ostalih sektora koji su na razini od milijardu i 999 milijuna KM.
Vrisak.info
