U Zagrebu je održan susret predsjednika HDZ-a BiH i zamjenika predsjedatelja Doma naroda PS BiH dr. Dragana Čovića, predsjednika SDA i zamjenika predsjedatelja Doma naroda PS BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.
Ponovljen je jedinstven stav kako se radi o susjednim zemljama koje moraju imati redovite sastanke na najvišim razinama uz otvorenu komunikaciju s političkim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda, kako bi se suradnja dodatno proširila, ali i izbjegle eventualne dvosmislene poruke koje se često u javnosti zlonamjerno
percipiraju i imputiraju.
Ovakvi susreti na najvišim razinama moraju poslužiti kao izvrstan primjer međusobnog unutarnjeg uvažavanja u Bosni i Hercegovini te zajedničkih državnih razgovora sa susjednim zemljama kao što je Republika Hrvatska.
Ujedno, takav pristup je praktična potvrda da Republika Hrvatska poštuje ustavni poredak Bosne i Hercegovine utemeljen na ustavnoj odrednici jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.
Osim toga, stabilnost Bosne i Hercegovine uvjetovana punim poštivanjem ustavnog poretka i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda ključna je pretpostavka za njenu prosperitetnu europsku budućnost, sukladno preporukama Europske komisije i EU parlamenta. To dalje upućuje na nužnost implementacije relevantnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kako bi se osigurale ključne reforme u pogledu zaštite načela demokratskog predstavljanja i konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini te ljudskih prava svih njenih građana.
Ocijenjeno je da provedba dogovora oko održavanja lokalnih izbora u Gradu Mostaru, koje su EU institucije postavile kao ključan prioritet, predstavlja ohrabrujući iskorak i jasan pokazatelj koliko je kompromis važan za razvoj demokracije u društvu utemeljene na načelima vladavine prava i ljudskih prava. Potpisana dva sporazuma između legitimnih političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka sažimaju sveukupne odnose na razini Federacije BiH, pa kao takvi predstavljaju priliku i motiv za daljnju normalizaciju i kvalitativno unapređenje bošnjačko-hrvatskih odnosa kroz realizaciju dogovora o izmjenama Izbornoga zakona kojima bi se zaštitila konstitutivnost i puna
jednakopravnost sva tri naroda.
Na sastanku je izdvojen problematičan politički i javni diskurs iz Stranke demokratske akcije (SDA) oko unitarnog i građanskog uređenja Bosne i Hercegovine koji je u suprotnosti s Ustavom BiH kao ključnog Aneksa 4. te sve istaknutije poruke kako će se „slučaj Komšić“ nastaviti institucionalno prakticirati i spustiti na druge razine vlasti kao svojevrsna prijetnja Hrvatima kao konstitutivnom narodu.
Također, na sastanku je istaknuto kao apsolutno neprihvatljivo Hrvate nazivati „manjinom“ i izbjegavanje političkog dogovora SDA o izboru legitimnih predstavnika kako nalaže Ustav BiH koji je nužno regulirati kroz trenutno neustavni Izborni zakon BiH. Narativ kojim se vodi aktualna bošnjačka politika već je viđen kroz neuspjeli projekt u komunističkoj SFRJ i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, (HDZ BiH) potezima tadašnjeg političkog vodstva Srba i Beograda.
U takvim okolnostima legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda okupljenih u Hrvatski narodni sabor (HNS) nije ostavljeno previše mogućnosti jer sugovornici za te teme uporno odbijaju razgovore kojim se trebaju riješiti ključne prepreke za funkcioniranje države, njenih institucija i bilo kakav iskorak u kontekstu EU integracija.
Izbjegavanje suradnje s legitimnim predstavnicima Srba, bez obzira tko to bio, je kontraproduktivno za sveukupne odnose i stvaranje polarizacije koja podriva ustavni poredak.
U susret 25. obljetnici potpisivanja Daytonskog – pariškog mirovnog sporazuma današnji sastanak poslužio je kao prigoda za svojevrsni rezime njegovih postignuća, ali i identifikacije ključnih zapreka koje koče napredak BiH na putu ka EU.
Trojica dužnosnika su otvorili širi spektar tema koje su aktualne posljednjih dana u javnom i političkom prostoru te kako bi otvoreno razgovarali o ključnim prioritetima vezanim za europski put Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
