Assadov režim bio je ključna osovina iranskog utjecaja na Bliskom istoku. Kao pripadnik alavitske sekte, Asad je Teheranu služio kao poveznica za jačanje saveza s Hezbolahom u Libanonu, osiguravajući ključne rute za isporuku oružja. Njegov pad razbio je ovaj savez i značajno oslabilo moć Irana u regiji. Iranski dužnosnici su izjavili da su već otvorili liniju komunikacije s pobunjeničkim snagama kako bi „spriječili neprijateljski razvoj događaja“.
Rusija, Asadov najvažniji saveznik u posljednjih 13 godina, također je u nezavidnoj situaciji. Moskva, koja u Siriji ima dvije velike vojne baze, sada riskira gubitak svog ključnog uporišta na Bliskom istoku. Te baze, uključujući pomorsku luku Tartus na Mediteranu, bile su od strateške važnosti za ruske operacije na Bliskom istoku i Africi, piše tportal.
Izrael je, s druge strane, pozdravio Asadov pad. Premijer Benjamin Netanyahu nazvao je to “povijesnim danom” i izjavio da je naredio izraelskim snagama da zauzmu područja duž tampon-zone na granici s ciljem osiguravanja sigurnosti zemlje. Izraelske snage izvele su zračne napade na kemijska i raketna postrojenja kako bi spriječile da padnu u ruke ekstremista. ‘Unatoč zabrinutosti zbog uspona ekstremističkih elemenata, vojne sposobnosti pobunjenika ne mogu se usporediti s onima Irana i njegovih saveznika,’ izjavila je Carmit Valensi iz Instituta za nacionalne sigurnosne studije u Tel Avivu, piše Reuters.
Zabrinutost zbog vakuuma moći
Pad Asada, unatoč simboličnom značaju, otvara pitanje tko će upravljati Sirijom, zemljom podijeljenom između brojnih etničkih i sektaških skupina. ‘Postoji snažan strah unutar i izvan regije od vakuuma moći koji bi mogao nastati naglim Asadovim padom,’ izjavio je Abdelaziz al-Sager iz Istraživačkog centra Zaljeva. Podsjeća na građanske ratove koji su uslijedili nakon svrgavanja iračkog predsjednika Sadama Huseina 2003. i libijskog diktatora Moamera Gadafija 2011.
Glavni problem je fragmentiranost pobunjeničkih snaga. HTS, koji predvodi koaliciju, ima povijest povezanosti s Al Kaidom i zagovara tvrdolinijašku islamističku vlast. Mnoge zapadne i arapske zemlje strahuju da bi ta ideologija mogla izazvati dodatne podjele u zemlji s mješovitom populacijom kršćana, alavita, Druza i Kurda.
‘Svaka od ovih pobunjeničkih skupina nastoji ostvariti prevlast; svaka želi biti na čelu. Svaka vjeruje da može biti Bašar al-Asad,’ upozorio je al-Sager.
Rizik od jačanja ekstremista
Jedan od najvećih strahova međunarodne zajednice jest mogućnost da vakuum vlasti u Siriji iskoriste ekstremističke skupine poput Islamske države (IS). Podsjetimo, IS je 2014. zauzeo velike dijelove Sirije i Iraka te proglasio kalifat, prije nego što ga je koalicija predvođena SAD-om porazila 2019.
Američki predsjednik Joe Biden pozdravio je Asadov pad, ali je upozorio da je to trenutak „rizika i neizvjesnosti“. Američke snage već su provele napade na ciljeve IS-a unutar Sirije kako bi spriječile njegovo ponovno jačanje.
Pokušaji političkog prijelaza
Unatoč kaotičnoj situaciji, neki analitičari vide priliku za politički prijelaz. Hadi Al-Bahra, predsjednik Sirijske nacionalne koalicije, izjavio je da bi Sirija trebala imati prijelazno razdoblje od 18 mjeseci za uspostavu ustava i organizaciju slobodnih izbora. „Svi državni službenici trebaju nastaviti s radom dok traje prijelaz vlasti. Uvjeravam ih da neće biti ozlijeđeni,“ rekao je Al-Bahra.
No, skeptici upozoravaju da politička oporba ima malo utjecaja na terenu, dok su vlast u Damasku preuzele oružane skupine, među kojima prednjači HTS. Vođa HTS-a, Abu Mohammed al-Golani, obratio se masama u Umajadskoj džamiji obećavši da će Sirija postati „svjetionik za islamsku naciju“. Ipak, mnogi sumnjaju da će njegova stroga islamistička ideologija biti prihvaćena u cijeloj zemlji.
Sukobi među pobunjenicima
Dodatni problem predstavlja rivalstvo među pobunjeničkim skupinama. Turska podržava Sirijsku nacionalnu armiju (SNA), dok su kurdske snage Sirijskih demokratskih snaga (SDF) saveznici SAD-a. Već na početku pobunjeničke ofenzive, SNA je zauzela gradove od kurdskih snaga, uključujući strateški važan Tel Refaat.
Iako neki analitičari vjeruju da je uredan prijelaz moguć, situacija ostaje iznimno neizvjesna. Hassan Hassan, stručnjak za islamističke skupine, izjavio je: „Postoji neizvjesnost oko toga što će se dogoditi, posebno u vezi s religijskim utjecajem i načinom na koji će se zakoni razvijati.“
Vrisak.info
