Bill McGuire je profesor emeritus geofizičkih i klimatskih opasnosti na Sveučilištu u Londonu i autor knjige Hothouse Earth: An Inhabitant’s Guide. Za CNN je napisao komentar koji u nastavku prenosimo.
Plaše li vas klimatske promjene? Brine li vas kakav svijet ostavljamo u nasljeđe svojoj djeci i unucima? Prema riječima znanstvenog pisca i autora knjige The Uninhabitable Earth Davida Wallace-Wellsa, “bez obzira na to koliko ste dobro informirani, sigurno niste dovoljno uznemireni”.
Ako vas lomljenje naše nekoć stabilne klime ne užasava, onda to ne razumijete u potpunosti. Stvarnost je takva da se, koliko mi znamo, i u prirodnom tijeku događaja, naš svijet nikada – u cijeloj svojoj povijesti – nije tako brzo zagrijavao kao sada. Niti je razina stakleničkih plinova u atmosferi ikada tako strmoglavo rasla.
Razmislite o tome na trenutak. Proživljavamo epizodu zagrijavanja koja je vjerojatno jedinstvena u posljednjih 4.6 milijardi godina. Dok oni od nas koji rade u području klimatskih znanosti znaju pravu sliku i shvaćaju implikacije za naš svijet, većina to ne zna. A to je problem – veliki. Uostalom, ne možemo učinkovito djelovati u borbi s krizom ako ne znamo njezinu punu dubinu i opseg.
“Ono što se događa s našim svijetom me užasno plaši”
Ono što se događa s našim svijetom me užasno plaši, ali ako kažem brutalnu, neuljepšanu istinu, hoće li to doista potaknuti vas i druge da se borite za planet i budućnost svoje djece? Ili će vas ostaviti smrznute i uvjerene da je sve izgubljeno?
Budući da političari i korporacije nisu u stanju ili ne žele poduzeti dovoljno brzo mjere, sve što nama kao klimatskim znanstvenicima preostaje jest nastojati potaknuti javnost da pokuša progurati ogromne promjene potrebne za suzbijanje globalnog zagrijavanja.
Velika psihološka studija, koju je objavio znanstveni časopis Lancet Planetary Health 2021. godine, otkrila je da je većina osoba u dobi od 16 do 25 godina u 10 zemalja diljem svijeta umjereno do izrazito zabrinuta zbog klimatskih promjena, no više od polovice osjeća se preopterećeno i nemoćno djelovati. Znači li to da ljudima ne bismo trebali dati sve činjenice ako su previše strašne? Sigurno ne.
Zapravo, ovdje se ne radi o tome da se ljude plaši ili ne plaši, nego da ih se informira. Kao klimatologu, moja je dužnost govoriti vam o tome što se događa našem svijetu, stvaralo to strah ili ne. Ako to ne učinim, to će značiti da će javnost ostati u neznanju o stvarnom opsegu klimatske krize, što može samo spriječiti angažman i djelovanje.
Klimatska tjeskoba
Mnogi komentatori s desne strane političkog spektra, zajedno s nekim klimatskim znanstvenicima, ocrnjuju svakoga tko ističe najgore posljedice globalnog zagrijavanja. Istina je da ljudi mogu podnijeti strah ako znaju da još ima nade i da mogu učiniti nešto da poprave stvari ili barem zaustave pogoršanje.
Studija iz 2022., koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Bathu u Velikoj Britaniji, otkrila je da su zastrašujuće slike šumskih požara i drugih katastrofa povezanih s klimom diljem svijeta posebno učinkovite u poticanju klimatske tjeskobe, koju je Američko psihološko društvo definiralo kao kronični strah od ekološke propasti.
Autori studije primijetili su da se stvarnost klimatskih promjena mora komunicirati bez izazivanja osjećaja beznađa. To je ključ. Jedan od načina za to je poticanje kolektivnog djelovanja. Mnogi ljudi su mi rekli da se osjećaju izolirano ili da kao pojedinci ne misle da mogu napraviti značajnu razliku.
Potrebne su sustavne promjene
Moj je odgovor – pridružite se grupi istomišljenika i radite s njima na pokretanju institucionalnih i sustavnih promjena. Suština je da su mnoge stvari u životu zastrašujuće ili zabrinjavajuće, od odlaska zubaru do primjećivanja potencijalnog znaka raka, ali njihovo ignoriranje gotovo uvijek rezultira nečim daleko gorim.
Klimatske promjene nisu ništa drugačije. Svatko ima pravo znati činjenice – zastrašujuće ili ne – kako bi mogao djelovati na temelju onoga što radimo našem planetu, a ne na temelju neke ublažene verzije.
Vrisak.info
